Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo u listopadu ove godine bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 4,5% veći u odnosu na listopad 2017. godine, čime je nastavljen kontinuirani godišnji trend rasta, koji traje od rujna 2014. godine.
Na taj je trend rasta maloprodajnoga prometa djelomično utjecalo poboljšanje pouzdanja potrošača koje je od listopada 2014. godine samo u šest mjeseci bilo lošije. Na pozitivan su trend potrošačkog optimizma i realnoga prometa u trgovini na malo u posljednjim godinama određeni utjecaj imale povoljnije promjene oporezivanja plaća, koje su uslijedile početkom 2015. i 2017. godine, a imale su utjecaj na povećanje kupovne moći stanovništva.
U prvih deset mjeseci ove godine realan je promet u trgovini na malo bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 3,7% veći u odnosu na isto razdoblje 2017. godine. Osim toga, na ovogodišnji rast realnoga maloprodajnoga prometa pozitivno su utjecala turistička kretanja, prema kojima su ostvareni rekordni turistički rezultati (noćenja).
Uz očekivani nastavak trenda rasta neto plaća i poboljšanja pouzdanja potrošača te još uvijek nisku razinu maloprodajnoga prometa (prošlogodišnji promet realno je 6,8% niži u odnosu na 2008. godinu), očekujemo da će i na razini cijele ove godine realan promet u trgovini na malo biti veći od prošlogodišnjeg (za 3,7%). Ipak, taj rast će biti nešto sporije dinamike (u odnosu na prošlu godinu kada je rast iznosio 4,7%), na što će djelomičan utjecaj imati ovogodišnja sporija dinamika realnoga rasta neto plaća.
Ako se nastavi trenutna dinamika realnoga rasta, razina maloprodajnoga prometa u sljedećoj bi godini bila veća (za 0,3%) u odnosu na razinu prometa iz 2008. godine.
Spomenuta povoljnija kretanja maloprodajnoga prometa posljednjih godina pozitivno su utjecala i na kretanja osobne potrošnje, tj. najveće komponente BDP-a (u prošloj godini razina od 57,3% BDP-a), koja od drugog kvartala 2015. godine kontinuirano raste na godišnjoj razini te tako pozitivno utječe i na ostvareni rast BDP-a. Također, povećana potrošnja stanovništva utječe i na povećanje robnoga uvoza, čija vrijednost u ovoj godini raste bržom dinamikom od vrijednosti robnoga izvoza te se tako povećava i robni deficit vanjskotrgovinske razmjene.
