Tripartitni socijalni dijalog je sredstvo utjecaja socijalnih partnera na javne politike koje donose vlasti, pri čemu priprema, donošenje te praćenje i evaluaciju javnih politika izravno utječe na kvalitetu i postignuća tripartitnog socijalnog dijaloga.
Sporazumima o osnivanju nacionalnoga GSV-a otvorena je i mogućnost osnivanja tripartitnih tijela na nižim razinama vlasti, na razini županija kao oblika regionalne samouprave, te na razinama gradova i općina, kao oblicima lokalne samouprave.
U okviru Europskog socijalnog fonda i Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. „Jačanje socijalnog dijaloga – faza III.“ , Varaždinska županija nositelj je projekta „Zajedno ka održivom socijalnom dijalogu – ZAKOS“ , a partneri su Međimurska i Koprivničko – križevačka županija te Tekstilno-tehnološki fakultet, Sindikat tekstila, obuće, kože i gume, Hrvatska udruga poslodavaca, Sveučilište Sjever i Agencija za razvoj Varaždinske županije.
Svrha projekta je doprinijeti kvaliteti i kontinuitetu socijalnog dijaloga u sjeverozapadnoj Hrvatskoj kroz osnaživanje stručnih i administrativnih kapaciteta svih dionika socijalnog dijaloga, odnosno vođenje dijaloga kojim bi se razmjenjivale informacije i osigurala intenzivna razmjena mišljenja o prijedlozima mjera za rješavanje određenih problema i iznalaženje kompromisnih rješenja.
Sukladno programu projekta pod vodstvom Vitomir Begovića, eksperta za ovo područje, održani su seminari na temu “Značaj tripartitnog socijalnog dijaloga za jedinice regionalne i lokalne samouprave” u Varaždinu, Čakovcu i Koprivnici, u okviru kojih su izloženi osnovni podatci o RH te Varaždinskoj, Koprivničko – križevačkoj i Međimurskoj županiji, lokalnoj i regionalnoj samoupravi u RH,razinama i vrstama socijalnog dijaloga,tripartitnom socijalnom dijalogu, preduvjetima i važnosti socijalnog dijaloga, ciljevima tripartitnog socijalnog dijaloga,načinu odvijanja dijaloga, ulozi vlasti u dijalogu ,izazovima za dionike i koristima socijalnog dijaloga, praksi drugih zemalja,širem socijalnom dijalogu ,primjeru Irske ,partnerima u županijskom GSV-u,te kako ostvariti pozitivne promjene i suradan odnos. Analizirane su i odredbe Statuta i Poslovnika o radu Županijske skupštine , zatim su predložene određene promjene radi učinkovitijeg odvijanja tripartitnog socijalnog dijaloga . Sudionici su upoznati i s javnim politikama, načinom njihove pripreme, rasprave, oblikovanja, provedbe i analize, načinom prevencije i rješavanjem sukoba i konflikata , mogućim oblicima i značajem otvorenosti i javnosti u radu županijskih GSV-a, te poukama korisnima za kvalitetniji socijalni dijalog.
Na seminarima je uz predstavnike koji već sudjeluju u radu županijskih GSV-a, sudjelovao i veći broj predstavnika jedinica lokalne samouprave i razvojne agencije koji do sada nisu bili uključeni u tripartitni socijalni dijalog.
Budući je glavna svrha projekta “Zajedno ka održivom socijalnom dijalogu ZAKOS” stvaranje preduvjeta za unapređenje tripartitnog socijalnoga dijaloga na regionalnoj i lokalnoj razini kroz analizu dosadašnjih iskustava i postignuća, te razmjenu iskustava, tijekom seminara su predložene glavne smjernice promjena koje je potrebno poduzeti kako bi se unaprijedili funkcioniranje i postignuća tripartitnog socijalnog dijaloga. Preporuke predstavljaju dobru osnovu za daljnje zajedničko djelovanje na unapređenju tripartitnih odnosa.
Socijalni dijalog i partnerstvo predstavljaju najučinkovitiji način pronalaženja zajedničkih rješenja i oblikovanja prijedloga mjera kojima se otvara perspektiva razvoja, zapošljavanja, socijalne sigurnosti te promovira socijalna uključenost, socijalna pravda i solidarnost. Socijalnim dijalogom moguće je postići društveni konsenzus o ključnim politikama,ciljevima,rokovima i načinu njihove provedbe uz stalno praćenje i ocjenu postignutih učinaka.
Temelji učinkovitog socijalnog dijaloga nalaze se u povjerenju, toleranciji, uvažavanju, privrženosti svih dionika, i opredjeljenju za usklađivanje posebnih i općih interesa, te spremnosti na preuzimanje ne samo prava , već i obveza i odgovornosti.
Odgovornim socijalnim dijalogom i aktivnim sudjelovanjem svih dionika moguće je ojačati pojedinačne i zajedničke pozicije aktera, otkloniti prisutne slabosti, tražiti produktivna, zajednička rješenja za probleme i izazove te preuzeti odgovornost za dijeljenje zajedničke sudbine.
Rezultati zajedničkog rada na održanim seminarima u okviru ovog projekta doprinijeti će osnaživanju kapaciteta dionika na županijskoj razini za aktivno sudjelovanje u tripartitnom socijalnom dijalogu, pomoći će u stvaranju zajedničke predodžbe i razumijevanju socijalnog dijaloga ,njegovih prednosti,koristi i izazova te kvalitetnijem planiranju,izradi i provedbi aktivnosti od zajedničkog interesa u narednom razdoblju. Time će se ostvariti učinkovitije zastupanje interesa članova udruga sindikata i poslodavaca putem suradnje s predstavnicima županija, na višu razinu podići će se međusobni dijalog, razumijevanje i motivacija te će se osigurati širi utjecaj i doprinos ostvarenju ciljeva gospodarsko-socijalne politike.
