Danas se na Šumarskom fakultetu u Beogradu održao veliki sektorski skup koji je okupio više od200 sudionika. Glavna tema je predstavljanje strategije drvne industrije Srbije, istaknuo je prof. dr. Zdravko Popović, prodekan Fakulteta, ujedno i moderator na početku skupa.
Strategiju je predstavio jedan od koautora prof. dr. Branko Glavonjić. Izrada strategije je ušla u zaključnu fazu, tako da će se u narednih 40 dana rasprave utvrditi konačan sadržaj dokumenta. Postupak koordinira Ministarstvo ekonomije uz podršku Svjetske banke. Glavni cilj je trasiranje puta za ubrzani razvoj drvne i industrije namještaja u područje visoke dodane vrijednosti jer se sada preko 50 posto od izvoza ostvari u području piljene građe ili drugih proizvoda niže dodane vrijednosti, rekao je Glavonjić.
Strategija je prilika da popravimo naše nedostatke. Nismo zadovoljni, iako sudjelujemo s 1,55 posto u BDP-u , 865 mil. EUR je vrijednost ukupne sektorske proizvodnje, predstavljamo 1,72 posto ukupno zaposlenih u Srbiji, dok je 4,8 posto učešće u izvozu Srbije, ističe Glavonjić. Problem je jer su sektorska poduzeća dislocirana u odnosu na to gdje su sirovinski potencijali, budući da zona Beograda predstavlja najveću koncentraciju proizvodnje; Drvna industrija u javnim financijama Srbije doprinosi sa oko 80 mil. EUR, dok dobiva simbolične poticaje, tek na razini nekoliko milijuna EUR, kroz državne fondove i agencije.
Imamo novu viziju drvne industrije, dodaje prof. Glavonjić: za 10 godina to treba biti uspješna i profitabilna grana, koja će preko 60 posto proizvodnje izvoziti, a 2/3 proizvoda će se odnositi na proizvode visoke dodane vrijednosti; Planiramo povećati zaposlenost na 30.000 i prihod preko 1 mlrd EUR; Treba nam i podrška šumarstva i dugoročnijeg planiranja na 10 godina. Želimo znati što će biti u planu sječe kroz 10 godina, jer to još u Srbiji nismo usuglasili između drvne industrije i šumarstva. Zapravo, cilj je povećanje raspoloživih količina sirovine za 10 posto iz državnih i 20 posto iz privatnih tijekom narednih 10 godina, zaključio je prof. Glavonjić.
Profesore s Fakulteta, autore strategije i organizatore konferencije, podržali su i mnogobrojni diskutanti na konferenciji. Primjerice, poduzetnik Petar Matijević iz zapadne Srbije proizvodi krevete već 13 godina i ima stalnu potrebu za piljenom građom koja uglavnom završava u izvozu. Revoltiran sam onime što se događa na tržištu građe proteklih godina u Zapadnoj Srbiji, jer većina građe odlazi u Kinu i arapske zemlje. To je nelogično, jer mi nemamo građe za naše lokalno tržište, dodao je Matijević.
Sudionici su komentirali i potrebu certificiranja privatnih šuma i sigurnost u opskrbi sirovinom, jer ističu da i u Srbiji, kao i u okolnim zemljama trebaju 10 godišnji ugovori. U ovom dijelu konferencije čuli su se i komentari oko potrebe boljeg pozicioniranja kadrova sa sektorskih fakulteta, koji slabo ili teško pronalaze svoje radno mjesto u drvnoj industriji pa sve češće inženjeri strojarstva vode proizvodnje namještaja, dok su drvno-tehnološki inženjeri donekle marginalizirani. Skrenuta je pažnja i na činjenicu da sve manji broj srednjoškolaca upisuje strukovna zanimanja ili završe studij.
Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran iskoristio je prisustvo na Konferenciji za bilateralne sastanke s dekanom Šumarskog fakulteta, prof. dr. Ratkom Ristićem, i izvršnim direktorima Srbijašuma, kao i s mnogobrojnim tvrtkama i dobavljačima tehnologija, koji inače sudjeluju u raznovrsnim aktivnostima Klastera u Hrvatskoj i zemljama jugoistočne Europe.