Zajednica franšiznog poslovanja HGK organizirala je jučer sastanak poduzetnika s predstavnicima poslovnih banaka i drugih financijskih institucija na kojem su glavne teme rasprave bile mogućnosti financiranja franšiznog modela poslovanja kao pokretača gospodarstva i novog zapošljavanja.
„Cilj nam je povezati naše franšizere koji rade u preko 20 zemalja svijeta i predstavnike poslovnih banaka i drugih financijskih institucija jer bez njihovog kapitala praktički je nemoguće razvijati poslovanje. Puno poslovnih modela se može franšizirati, a franšize su se pokazale izuzetno otpornima na krizu. Zato ih vidimo kao priliku za razvoj hrvatskoga gospodarstva“, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.
Franšizeri su istaknuli da imaju velike investicije u razvoj i zaštitu svog modela poslovanja i da bi im dobro prilagođen financijski mehanizam u velikoj mjeri olakšao rad.
Predsjednica Zajednice franšiznog poslovanja HGK Damjana Domanovac poručila je kako je takav model poslovanja puno sigurniji za novog poduzetnika. „Osnovni problem Zajednice je utvrditi tko su zapravo franšizeri i koliko ih imamo jer ne postoji NKD za njih. Pretpostavljamo da imamo više od 40-ak davatelja franšiza, a oni su nam bitni jer je to čisti izvoz. Svi smo mi prodali svoje franšize vani i tako donijeli novac u Hrvatsku i otvorili nova radna mjesta. Smatramo da imamo jako puno dobrih tvrtki i projekata koji se mogu franšizirati, ali jednostavno nisu svjesni te prilike. Mi smo tu da im dokažemo da mogu izvesti svoje proizvode, usluge i know-how. Želimo da Hrvatska bude prepoznata kao dobar izvor izvoznih franšiza, a da bi to realizirali, treba nam kapital“, naglasila je Domanovac.
Vlasnik Surf’n’Friesa Andrija Čolak je pojasnio kako je izvoz kroz franšize konstantan za trajanja ugovora, a ne jednokratan kao u većini klasičnog poslovanja. „Mi prodamo prava na franšizu, ali onda kupci naručuju kuhinje, ambalažu, sve se to kupuje u Hrvatskoj i donosi prihode gospodarstvu. Kupci vole kad je sve posloženo i pomogli bi nam da im možemo pomoći i oko financiranja jer bi to ubrzalo rast prodaje. Zato nam je važna povezanost s financijskim institucijama“, kazao je, a s tim se složio i Krešimir Dobrilović, direktor Carwiza.
„Mi smo se u godinu i pol uspjeli proširiti u 20 zemalja svijeta i sve to smo sami financirali. Radi se o troškovima od par milijuna kuna koje nam nitko nije htio sufinancirati i tu nam treba potpora institucija“, izjavio je Dobrilović.
Ljiljana Kukec dopredsjednica Zajednice franšiznog poslovanja HGK, rekla je da vlasnici franšiza u procesu pronalaska partnera praktički rade predselekciju klijenata za banke i tako im olakšavaju posao. „U Europi franšize zapošljavaju oko 3 milijuna ljudi i imaju oko 12.000 brendova. Hrvatska je prema broju domaćih franšiza na zadnjem mjestu svjetske ljestvice“, naglasila je Kukec, dodavši kako tu leži veliki potencijal.
Na sastanku su, uz franšizere i predstavnike HGK, prisustvovali i predstavnici poslovnih banaka, HBOR-a, HZZ-a, HAMAG-BICRO-a i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.
Poslovne banke su također pokazale interes pa je tako predstavnica PBZ-a Darija Hejni između ostalog istaknula da su banke uvijek otvorene i spremne podržati dobre projekte i inicijative. „Model franžiznoga poslovanja je specifičan i zahtijeva razumijevanje procesa te prilagodbu financijske konstrukcije kako bi se osigurao i adekvatan način financijskoga praćenja kako nositelja franšize tako i njihovih klijenata,“ rekla je Hejni.
Mirela Đuran iz HBOR-a je kazala da, što se tiče financiranja kupnje franšize kao nematerijalne imovine, nema ništa sporno jer se to ne smatra obrtnim sredstvom. „Veći je problem financiranja troškova projektiranja franšize koji su veliki. Imamo slučaj s IT tvrtkama koje pri razvoju nekog softvera moraju financirati veliki broj sati rada koji se kasnije prebacuju u nematerijalnu imovinu, tako nešto možemo osmisliti i za franšizere“, izjavila je Đuran, a Ruža Hrga iz HZZ-a je poručila da će Zavod i dalje biti podrška u priznavanju troškova nezaposlenih u franšizama.
Zaključeno je da franšizeri i financijske institucije imaju zajedničke interese u poslovanju jer dijele iste poslovne i reputacijske rizike. Najavljen je sastanak predstavnika Zajednice franšiznog poslovanja HGK s poslovnim bankama i s potpornim institucijama kao što su Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Hrvatski zavod za zapošljavanje kako bi im se u što većoj mjeri osigurala dostupnost kapitala kod ulaganja bilo za kupnju ili prodaju franšize, a kod novog zapošljavanja i poticajne mjere za samozapošljavanje u području franšiznoga poslovanja.
