Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Sisak organizirala je sastanak poduzetnika, čije je poslovanje pogođeno potresom, s predstavnicima ključnih ministarstava kako bi im iznijeli svoje probleme i zajednički pronašli rješenje za što bržu i efikasniju sanaciju šteta i gospodarsku revitalizaciju Banovine.
Poduzetnike najviše muči što gospodarski objekti nisu adekvatno pokriveni programom obnove, a problem im je i što europska sredstva za oporavak idu većinom u javnu infrastrukturu i male tvrtke, dok su velike kompanije, koje su nositelji ekonomije županije, zapostavljene. Pohvalili su mjere za očuvanje radnih mjesta i poručili da se natječaji koji će se provoditi ubuduće moraju realizirati u što kraćem roku jer dok oni čekaju birokraciju, njihovi konkurenti grabe naprijed.
Predsjednik HGK Luka Burilović je istaknuo kako obnova Sisačko-moslavačke županije mora biti odrađena sustavno, s posebnim fokusom na revitalizaciju gospodarstva. „Naravno da je prioritet vratiti ljudima krov nad glavom, ali ovdje imamo osjetljivu demografsku situaciju koju moramo uzeti u obzir. Ako se ne obnove pogoni tvrtki u kojima su građani ove županije imali radna mjesta, bojim se da bi moglo doći do velikog odljeva stanovništva. Stoga moramo paralelno sanirati i ekonomiju i stambene objekte, jer jedno bez drugog nema smisla. Cijeli proces se mora ubrzati, svakodnevni život ovdje neće stati i čekati birokraciju. Moramo što prije ljude vratiti u kuće i na posao – to je najvažniji posao svih institucija. Sustav mora biti učinkovit, a to znači da moramo svi zajedno vući u istom smjeru“, naglasio je Burilović i dodao kako će Katalog hrvatskih proizvoda HGK i projekt Ugradimo hrvatsko pomoći da se u obnovi što više angažira domaća proizvodnja.
Tihomir Babić, predsjednik ŽK Sisak, ukratko je prezentirao gospodarstvo županije kazavši da je njegova osnovna značajka izvozna orijentacija, s pretežitim udjelom prerađivačke industrije. „Stanje je i prije potresa i korone bilo loše, a te katastrofe su ga samo dodatno pogoršale. Nama 20 tvrtki čini 60 posto prihoda županije pa smo kratkoročno orijentirani na njih, a dugoročno na diversifikaciju kroz pomoć malim poduzetnicima. Smanjen je suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni, povećala se stopa nezaposlenosti, a prosječna plaća je 20 posto niža nego u ostatku Hrvatske. Izuzetno nepovoljna okolnost je demografska procjena da ćemo imati 25.000 ljudi manje svakih deset godina, što znači da će se naša populacija do 2051. praktički prepoloviti“, pojasnio je Babić, dodavši kako je HGK od početka na terenu te da je na temelju informacija prikupljenih od poduzetnika predložila Vladi 20-ak mjera s ciljem pokretanja proizvodnje.
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Nataša Mikuš Žigman, osvrnula se na procjenu štete od potrese i pripremu potpora za oporavak gospodarstva. „Procjenjuje se da je poduzetnicima s ovog područja nastalo oko 115 milijuna eura šteta na opremi, 258 milijuna na zgradama, a za potrebe rekonstrukcije bit će potrebno gotovo pola milijarde. Potreban je cjelovit pristup obnovi, poboljšanje prometne i komunalne infrastrukture, jačanje kapaciteta lokalne samouprave. Iz fonda solidarnosti možemo predložiti ulaganja u javnu infrastrukturu, a to je također važno za nastavak gospodarske aktivnosti“, kazala je pa najavila pomoć prerađivačkoj industriji kroz poseban europski program za inovativne i zelene projekte. Riječ je o 1,14 milijardi kuna bespovratnih sredstava za opremanje pogona i izgradnju. Prijave se zaprimaju od 30. travnja do 31. svibnja, a prihvatljivi prijavitelji su mikro, mala i srednja poduzeća koja se bave isključivo prerađivačkom industrijom.
Zvonimir Novak, ravnatelj Uprave za industriju, poduzetništvo i obrt, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, govorio je o natječaju za mikro poduzetnike teškom 10 milijuna kuna koji su, u suradnji s HGK, pokrenuli odmah iza potresa. „Zaprimili smo 877 prijava, do danas ih je obrađeno 758. Samo do sada obrađenima bi trebali isplatiti 11,8 milijuna kuna, a ta dodatna sredstva nastojat ćemo osigurati kroz rebalans državnog proračuna jer nam je intencija da svi prihvatljivi prijavitelji dobiju tražena sredstva“, kazao je Novak.
Ravnateljica Uprave za tržište rada i zapošljavanje u Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Marija Knežević-Kajari, izjavila je kako je nezaposlenost na nivou Hrvatske u zadnjih godinu dana narasla za 11 posto, što, prema njenim riječima, znači da su mjere pomoći za očuvanje radnih mjesta itekako pomogle. „Koristi ih 2.826 poslodavaca za preko 13.000 radnika samo u Sisačko-moslavačkoj županiji i to bez obira na pad prihoda ili djelatnost koju obavljaju jer se radi o potresom pogođenim područjem. Nastavljaju se i za svibanj, a do kad će trajati ovisi o cjelokupnoj situaciji“, rekla je, dodavši kako će poduzetnici u graditeljstvu, obzirom na najavljene investicije i obnovu, morati uvoziti strane radnike jer ih na Zavodu za zapošljavanje nema u evidenciji nezaposlenih.
Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine je pojasnio kako su prvenstveno orijentirani na stambene objekte, ali i da su otvorili mogućnost za odluku Vlade da se počne s obnovom gospodarskih objekata. „Na tome se još radi i nada se da ćemo pronaći dobar model. Također radimo na tome da se ustanovi na kojim područjima, zbog nestabilnosti tla, uopće više ne bi trebali graditi“, izjavio je Uhlir.
Direktorica Mlina i pekara Vesna Butorac požalila se kako se njihova tvrtka nije našla ni u jednom od nabrojenih natječaja, osim u mjerama za očuvanje radnih mjesta. „Imali smo 20 milijuna štete, upravna zgrada se ne može obnoviti pa smo preselili urede u skladišta. Gospodarstvu trebaju nove zgrade, a ne rekonstrukcija, ali ona se predviđa samo za obiteljske kuće. Bez brze pomoći će nam trebati par godina za obnovu, a za to vrijeme konkurencija grabi naprijed i uzima naš dio kolača“, naglasila je Butorac.
Osvrnula se potom i na obnovu zgrada koje su pod zaštitom konzervatore kazavši kako nije na poduzetnicima da grade muzeje, već prehranjuju obitelji svojih zaposlenih, kojih je u slučaju Mlina i pekara oko 1700.
Predsjednik Uprave Petrokemije, Davor Žmegač, otvoreno je poručio da nije zadovoljan državnim mjerama koje se provode jer one moraju biti brze, ciljane i jasno komuniciranje, a to trenutno nisu. „Investicije su ključne jer tu zaostajemo desetak godina za konkurencijom. Mi do 2030. moramo investirati 230 milijuna eura kako bismo emisije CO2 sveli u norme koje traži EU, inače ćemo izgubiti okolišne dozvole već 2026., a to će imati nesaglediv utjecaj na gospodarstvo ove županije i hrvatsku poljoprivredu u cjelini“, istaknuo je, uz napomenu kako su imali oko 50 milijuna kuna štete od potresa.
Drago Munjiza iz Lonije je kazao kako su zbog potresa izgubili devet prodajnih mjesta, većinom u selima gdje nema opskrbe pa te trgovine imaju i društvenu funkciju. Muče ih vlasnički problemi državnih nekretnina u kojima su najmu jer im poslovanje pati dok se rješava papirologija.
Krunoslava Kosina Milutinović, projekt menadžerica iz Applied Ceramics, apelirala je da se ubrzaju procesi provođenja natječaja i isplata potpora. „Mi smo sto posto izvozna kompanija i morali smo naše pogone odmah staviti u funkciju vlastitim sredstvima. Radi se o milijunskim iznosima, ali nemamo vremena čekati jer je svaki dan neproizvodnje trošak“, rekla je Kosina Milutinović i pohvalila potpore za očuvanje radnih mjesta uz poruku kako spas jednog radnog mjesta zapravo sprječava egzodus jedne obitelji iz tog kraja.
Najavljeno je kako će se ovakvi konstruktivni sastanci s poduzetnicima nastaviti i ubuduće na redovnoj bazi.
