Ove godine 68 posto građana Hrvatske planira putovanje tijekom ljetnog godišnjeg odmora, što je osjetno više nego prošle godine kada ih je 54 posto planiralo ljetovanje, pokazuju rezultati istraživanja MasterIndex objavljeni u utorak.
Istraživanje je za kompaniju Mastercard u svibnju ove godine provela agencija Improve na uzorku od 1.043 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina.
Ukupno 68 posto sudionika istraživanja planira provesti ljetni godišnji odmor u Hrvatskoj, pri čemu je njih 39 posto izjavilo da će ove godine sigurno otići na ljetovanje, što je skok od 16 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije, dok 29 posto ispitanika planira putovanje, ali još nisu sasvim sigurni, pokazalo je ovogodišnje istraživanje.
U istraživanju provedenom u travnju 2020. godine bilo je tek 54 posto onih koji su planirali ljetovanje.
Glavni razlozi velikog pada u segmentu putovanja tijekom pandemije su bile epidemiološke mjere, strah zbog zaraze koronavirusom te financijska neizvjesnost. No, to se polagano mijenja, pri čemu je sve veći postotak procijepljenosti stanovništva doveo do pada broja zaraženih i do optimističnije financijske perspektive, pa se sve više ljudi odlučuje na godišnji odmor, navodi se u priopćenju.
Istraživanje je pokazalo i da ljetni godišnji odmor ove godine planiraju primarno visokoobrazovani ispitanici, oni s višim primanjima te oni iz Zagreba ili sjeverne Hrvatske, u 78 posto slučajeva.
Oko polovice ispitanika bez bojazni oko koronavirusa
U pogledu putovanja, 51 posto sudionika istraživanja nema bojazni zbog koronavirusa.
Kod ispitanika kod kojih ipak postoji određena zabrinutost, glavni strah odnosi se na mogućnost zaraze virusom. Osim toga, ljudi se boje potencijalnog donošenja odluke o putovanju zbog dvotjedne karantene, dok je 11 posto izrazilo zabrinutost da se neće moći vratiti kući na vrijeme, odnosno u terminu u kojem su se odlučili. Samo pet posto ispitanih izjavilo je da ih je strah prijenosa zaraze na druge ljude.
Također, 41 posto ispitanih izjavio je da bi se osjećali sigurnijim kada bi svi turisti imali potvrdu o cijepljenju ili kada bi turističke agencije i ostale putničke kompanije osigurale dovoljnu distancu između sjedala. U pogledu sigurnijeg putovanja, 22 posto ispitanih opredijelilo se za zabranu ukrcaja putnicima koji nisu prošli zdravstveno testiranje.
Sudionici istraživanja koji ove godine neće otići na ljetovanje u 28 posto slučajeva kao glavni razlog navode financijsku neizvjesnost, 21 posto ih je reklo da je odustalo od ljetovanja zbog poslovnih obaveza, a 20 posto ispitanih kao glavni razlog zbog kojeg neće otići na more je navelo zabrinutost zbog zdravstvene situacije.
Polovica ispitanih ljetovat će u privatnom smještaju
Polovica ispitanih izjasnilo se za boravak u privatnom smještaju tijekom ljetovanja.
Slijede ispitanici, njih 37 posto, koji planiraju boravak u vlastitoj vikendici ili kod obitelji ili prijatelja, a ta opcija smještaja najraširenija je kod ispitanika iz Zagreba (46 posto).
U hotelima planira odsjesti tek 17 posto ispitanih, i to su uglavnom oni iz skupine s najvišim osobnim primanjima, višim od 12.000 kuna, njih 34 posto.
Najmanje popularna opcija sudionika istraživanja je kampiranje (5 posto), za što se najviše odlučuju ispitanici iz Istre, Primorja ili Gorskog kotara (15 posto).
U usporedbi s lanjskim rezultatima, cijena smještaja ove godine igra mnogo veću ulogu prilikom odabira destinacije putovanja – omjer cijene i kvalitete presudan je kod 64 posto ispitanika, a troškovi smještaja najvažniji su faktor odabira destinacije za njih 62 posto.
Istraživanje je također pokazalo i da ljudi više traže lokacije na kojima nema velikih gužvi, poput manjih mjesta ili otoka. Kod izbora destinacije zanimljiv je osjetan pad važnosti ostalih elemenata koje se podrazumijevaju pod specifičnosti pojedinih lokacija. Tako, u usporedbi s prošlogodišnjim istraživanjem, čak 21 posto manje ispitanika je navelo kako im prilikom odabira mjesta za odmor važnu ulogu igraju različiti kulturni sadržaji, dok se u pogledu gastronomske ponude kao važnog čimbenika izjasnilo 14 posto manje ispitanih nego prošle godine.
Porast rezervacija putem specijaliziranih internetskih stranica
U pogledu rezervacije smještaja, najraširenija metoda je korištenje specijaliziranih internetskih stranica i putničkih agencija (55 posto), što je porast od sedam postotnih bodova u odnosu na prošlogodišnje rezultate. Slijede rezervacije putem internetskih stranica odabranog privatnog smještaja (30 posto) te izravni kontakt putem elektronske pošte ili telefona (22 posto).
Najpopularniji način plaćanja smještaja je gotovina, i to za 48 posto ispitanih sudionika. Slijedi plaćanje debitnom karticom, 30 posto, što je rast za pet postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.
Direktor Mastercarda u Hrvatskoj i Rumunjskoj Cosmin Vladimirescu izjavio je u priopćenju kako je sigurno da ljudi žele putovati i nadoknaditi posljednje mjesece propuštenih putničkih iskustava, pri čemu očekuje pojavu trendova kao što je pojačan interes za nešto osamljenijim destinacijama, smještajem koji pruža dodatnu sigurnost poput kuća za odmor, a po njemu na dobitku će biti hoteli viših kategorija i autodestinacije.
“U oporavku i u oživljavanju turističke industrije u ovoj i idućim godinama veliku će ulogu imati i tehnološke inovacije i ponuda personaliziranih putničkih usluga”, ocijenio je.
Planovi nakon koronakrize: gotovo polovica želi putovati u inozemstvo
U slučaju ukidanja svih epidemioloških mjera i završetka pandemije, većina ispitanih (51 posto) najradije bi više putovala po Hrvatskoj, dok 41 posto želi putovati u inozemstvo, a osam posto ih nema planova za buduća putovanja.
Među onima koji bi putovali u inozemstvo, 19 posto bi voljelo putovati u susjedne države, 18 posto u druge države na europskom kontinentu, a za putovanja van kontinenta opredijelilo se svega četiri posto ispitanih. (H)
