U novim, proljetnim makroekonomskim prognozama Hrvatska narodna banka (HNB) blago je podigla projiciranu stopu rasta BDP-a za ovu godinu na 1,5 posto, s u prosincu projiciranih 1,4 posto, a očekuje i usporavanje inflacije na 7 posto godišnje, objavio je HNB u petak.
Savjet HNB-a, kako je priopćeno iz središnje banke, na današnjoj je sjednici informiran o tekućim gospodarskim, monetarnim i financijskim kretanjima u europodručju i Hrvatskoj te o novoj makroekonomskoj projekciji za Hrvatsku.
U sažetku proljetnih makroekonmskih projekcija, koji je objavljen na HNB-ovim internetskim stranicama, navodi se da se projekcija rasta ekonomske aktivnosti nije znatno promijenila u odnosu na posljednju službenu projekciju, ali su se izmijenila očekivana kretanja glavnih sastavnica BDP-a, osobito u 2023. godini.
Tako se u 2023. godini i nadalje projicira znatno usporavanje rasta, s lanjskih 6,3 na 1,5 posto. Pritom, kako se navodi, očekuju se povoljnija kretanja investicija (sada HNB predviđa njihovu stopa rasta od 4,2 posto) i izvoza robe i usluga (rast od 1,5 posto) u odnosu na projekciju iz prosinca, dok je rast osobne potrošnje revidiran na niskih 0,5 posto, s obzirom na snažan pad zabilježen krajem 2022. te izglede da potrošnja i u prvom dijelu 2023. ostane prigušena.
Pod pretpostavkom postupnog iščezavanja cjenovnih šokova i jačanja vanjske potražnje, gospodarski rast bi u 2024. mogao ojačati na 2,8 posto, i zadržati se blizu te razine u sljedećoj godini, pri čemu bi, promatraju li se pojedine sastavnice, rast mogao biti relativno ujednačen, navodi HNB u sažetku.
Unatoč padu globalnih cijena energenata i sirovina, rizici za gospodarski rast i nadalje su naglašeni, s obzirom na neizvjesnost glede razvoja geopolitičkih nestabilnosti te rizike da inflacija bude viša i tvrdokornija od očekivanja, što bi moglo potaknuti daljnji rast kamatnih stopa i imati negativan utjecaj na kretanje raspoloživog dohotka i potrošnju, napominju iz središnje banke.
A nakon ubrzanja na 10,7 posto u 2022., inflacija mjerena HIPC-om (harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena) mogla bi u 2023. iznositi 7 posto, što je za 0,5 postotnih bodova niže od vrijednosti iz prethodne projekcije, navode dalje iz HNB-a.
U 2024. se očekuje nastavak usporavanja inflacije, pa bi ona na razini godine mogla iznositi 3,8 posto, što je za 0,6 postotnih bodova više u odnosu na posljednju projekciju, a u 2025. bi inflacija mogla dodatno usporiti na 2,2 posto, neznatno više nego u prošloj projekciji, kada se očekivala inflacija od 2,1 posto, stoji u sažetku.
Rizici vezani uz projekciju inflacije i nadalje su naglašeni, ali sve manje pretežu rizici povišene inflacije i njihov odnos postaje sve uravnoteženiji, napominju iz HNB-a.
Savjet HNB-a donio je danas i odluku o financijskim izvještajima i rasporedu dobiti i gubitka Hrvatske narodne banke za 2022., kao i nekoliko drugih odluka iz svije nadležnosti.
Članovi Savjeta dali su suglasnost Nadzornom odboru Karlovačke banke da Marino Rade obavlja funkciju člana uprave te banke i Nadzornom odboru KentBanke da Damir Brkić obavlja funkciju člana uprave te banke, ističe se u priopćenju. (H)
