Reforma plaća, ali i ustroja javnog sektora

In Obrazovna rješenja
vito

Ministarstvo pravosuđa i uprave uputilo je u e-Savjetovanje Nacrt prijedloga Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, kojeg je namjera uvesti novi sustav plaća i vrednovanja rada u javnom sektoru.

Kao cilj zakona navodi se unapređenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama s obzirom da su u proteklih 20-ak godina uočeni određeni nedostaci sadašnjeg sustava plaća kao što su, na primjer, nejednake plaće za ista radna mjesta, nepostojanje utjecaja ocjene učinkovitosti rada na plaću službenika i namještenika, nepostojanje sustava nagrađivanja za službenike i namještenike koji ostvare iznimne rezultate značajne za rad državnog tijela odnosno javne službe u kojoj rade, nepostojanje koordinacije i nadzora nad sustavom plaća sa središnje razine, pravna nesigurnost pri obračunu plaća zbog postojanja više od 560 dodataka na plaću koje prate i razna tumačenja vezana uz njihov obračun, preveliki broj propisa (oko 300 propisa) kojima se uređuje sustav plaća te drugi nedostaci.

Zakonom se definira okvir za uređenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama, a naknadnim donošenjem podzakonskih akata provest će se vrednovanje radnih mjesta prema kriterijima utvrđenim ovim Zakonom i njihovo svrstavanje u određeni platni razred, utvrdit će se novi nazivi radnih mjesta i pripadajući koeficijenti za obračun plaće te će se definirati postupak ocjenjivanja i nagrađivanja službenika i namještenika.

Najavljuje se da će se Zakonom postići sljedeće: osigurati će se jednakost plaća na istim radnim mjestima (jednaka plaća za jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti), što znači da plaća više neće ovisiti o državnom tijelu ili javnoj službi u kojemu radi službenik i namještenik već isključivo o radnom mjestu i poslovima koji se na njemu obavljaju;provest će se vrednovanje radnih mjesta pomoću unaprijed definiranih kriterija i na temelju toga će se utvrditi koeficijenti za obračun plaća za radna mjesta; ista ili istovrsna radna mjesta (u smislu razine složenosti poslova, odgovornosti, utjecaja na donošenje odluke, rukovođenja) svrstat će se isti platni razred i za svaki platni razred će biti utvrđen raspon koeficijenata;uvest će se jedinstvena platna ljestvica radi veće jednoobraznosti i standardizacije radnih mjesta;službenicima i namještenicima će se omogućiti promicanje u plaći na istom radnom mjestu, a visina plaće ovisit će o učinkovitosti rada (stjecanje prava na dodatke na plaću u ovisnosti od ocjene učinkovitosti rada u prethodnom razdoblju);uvest će se mogućnost nagrađivanja službenika i namještenika koji tijekom godine postignu iznimne rezultate značajne za rad državnog tijela ili javne službe u kojoj rade; uvesti nadzor i praćenje nad sustavom plaća osnivanjem jedinstvenog, međuresornog tijela za nadzor i praćenje sustava plaća.

Fiskalni učinak ovog Zakona procjenjuje se na oko 12 milijuna eura godišnje u prve tri godine provedbe uslijed isplate jednokratnih godišnjih bonusa (koji će se moći isplaćivati već od 2024. godine) i promicanje u plaći, odnosno isplatu dodatka na plaću za učinkovitost rada za one koji će u 2024. i 2025. godini biti ocijenjeni ocjenom „izvrstan“.

Fiskalni učinak se povećava s odmakom vremena, jer će protekom godina službenici i namještenici kumulirati bodove stečene u postupcima ocjenjivanja učinkovitosti rada, što znači da će se povećavati ukupan broj službenika i namještenika koji će steći pravo na navedeni dodatak za učinkovitost rada, a povečavat će se i postoci dodatka na plaću po ovoj osnovi, jer visina dodatka na plaću izražena u postotku raste s povećanjem broja stečenih bodova.

Procjena je da će u prvih 10 godina provedbe ovoga Zakona fiskalni učinak iznositi oko 1,8 milijardi eura od čega se oko 158,3 milijuna eura odnosi na isplatu godišnjih bonusa, a 1,7 milijardi eura na promicanje službenika i namještenika u plaći odnosno na isplatu dodatka na plaću za učinkovitost rada.

Ministarstvo najavljuje osnivanje Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama u kojem će biti predstavnici svih resora javnih i državnih službi, kao i socijalnih partnera. Logično bi bilo uključiti i predstavnike javnosti, tj.korisnika usluga.

U svakom slučaju dobro je da se konačno pristupilo donošenju navedenog zakona i podzakonskih propisa.Ali ovo se ne smije promatrati kao izolirana tema.Uvjeti i vrednovanje rada u javnim službama i dalje je otvorena tema,gotovo u svim segmentima, a posebno u zdravstvu,zatim, u obrazovanju, predškolskom odgoju i obrazovanju ,socijalnoj skrbi.Posebno pitanje je državna služba kojoj je potrebno cjelovito preoblikovanje. Potrebna je organizacijska reforma ,usklađivanje poslova i nadležnosti, optimizacija strukture i broja izvršitelja, uključivo i smanjenje rukovodećih pozicija, postavljanje visokih etičkih normi i jasnih ciljeva uz mjerenje učinka.

Primjera radi,već dugi niz godina suočeni smo s nepopunjenošću sistematiziranih poslova inspektora u području zaštite na radu gotovo 34 posto, a u odnosu na kriterije ILO nedostaje ih više nego dvostruko, u pravosudnoj policiji,pravosudnim tijelima i nekim drugim operativnim poslovima slični su trendovi,bez naznaka mjera kojima će se to riješiti.Istovremeno boljom unutrašnjom organizacijom i objedinjavanjem srodnih poslova, preraspodjelom kadrova iz drugih tijela državne uprave moguće je nadomjestiti manjkove u drugim važnim područjima i osigurati da se bez značajnijeg povećanja mase sredstava za plaće osigura zakonito, svrhovito, djelotvorno i učinkovito obavljanje poslova, uz primjereno nagrađivanje rezultata rada.

Na žalost zbog oportunizma i izostanka prave reforme, na snazi je predugo vemena bila odluka o zabrani zapošljavanja u javnim i državnim službama, što je rezultiralo odljevom značajnog broja najkvalitetnijih službenika.“Vatrogasne“ mjere u vidu hitnih dodataka ne mogu biti supstitut za osmišljenu politiku razvoja javnih službi kojih su sastavni i vrlo važni dio i službenici te namještenici .Pod dojmom uspjelih sindikalnih akcija „67 je previše!“ usmjerenih na sprječavanje povećanja dobi za mirovinu i gotovo jednomjesečnog štrajka u obrazovanju ,kao i mogućih novih industrijskih akcija Vlada je izabrala pomirljivi put dijaloga i rješenja.Ali u narednom razdoblju očekuje se daleko više, konkretniji i dugoročno održiviji pristup i mjere.

Upravljanje ljudskim potencijalima mora se postaviti na visoku razinu;od propisanih i ujednačenih uvjeta za određene poslove, za upražnjene poslove popunjavanje uz javni natječaj i interni oglas ,posebno za rukovodeća radna mjesta na kojima je potrebno višegodišnje radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u državnoj službi, transparentnost u selekcijskom postupku,provedba koncepta cjeloživotnog učenja te jednake šanse za razvoj i napredovanje temeljem ostvarenih radnih rezultata.I nagrade ne moraju biti samo materijalne ,već i nematerijalne naravi. U vrijeme kad se broj stanovništva smanjuje, širi Al, uvodi digitalizacija i drugi suvremeni oblici rada, javna tijela moraju se moći prilagoditi promjenjivim okolnostima.

U suprotnome samim reguliranjem plaća neće se postići potrebni sveobuhvatni učinci ka profesionalnom i efiasnom javnom sektoru. Kvaliteta javne uprave i upravljanja važan je čimbenik gospodarske uspješnosti i dobrobiti građana. Učinkovite državne i javne službe služe građanima i poduzećima. I to se mora vidjeti ne samo u propisima ,već u organizaciji i primjeni.

Prilika je i potreba da i poslovna zajednica aktivno sudjeluje svojim prijeldozima i komentarima u procesu navedenog savjetovanja koje je otvoreno do 22.lipnja 2023.godine na https://esavjetovanja.gov.hr/

Vitomir Begović

You may also read!

wall-str

Wall Street porastao, europske burze skliznule s rekordnih razina

Na Wall Streetu su prošloga tjedna cijene dionica porasle, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima kompanija, dok

Read More...
nafta

Cijene nafte blizu 65 dolara

Cijene nafte zadržale su se u petak na međunarodnim tržištima blizu 65 dolara, uz signale vodećih proizvođača da bi

Read More...
poljoprivreda

Jesenska sjetva očekuje se na 240 tisuća hektara, rastu sjetvene površine

Očekuje se da će jesenska sjetve ove godine biti obavljena na oko 240 tisuća hektara pri čemu rastu sjetvene

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design