Hrvati na uskrsnoj trpezi žele domaće proizvode, ali njihova kupnja ovisi o cijeni i dostupnosti tih proizvoda

Na završnoj konferenciji projekta AgriFoodBoost istaknuta nužnost bolje suradnje znanstvenika s poljoprivrednicima i proizvođačima hrane. Eksperimentalna ekonomija može doprinijeti povećanju konkurentnosti domaćeg poljoprivredno-prehrambenog sektora. Ona otkriva ne samo preferencije potrošača, nego i način na koji oni donose svoje odluke o kupnji.

Iako su inflacija i rast cijena hrane smanjili kupovnu moć građana, većina Hrvata na uskrsnoj trpezi želi tradicionalne domaće proizvode. Hoće li ih i kupiti, ovisit će o cijeni i drugim obilježjima tih proizvoda te njihovoj dostupnosti. Složili su se oko toga stručnjaci za ekonomiju, poljoprivredu i proizvodnju hrane na završnoj konferenciji projekta AgriFoodBoost. Riječ je o projektu koji eksperimentalnom ekonomijom želi unaprijediti domaću poljoprivredu, proizvodnju hrane te zaštitu okoliša.
„Broj stanovnika u svijetu raste, a rastu i prihodi u zemljama u razvoju što dovodi do povećanja globalne potražnje za hranom. To znači da je nužno da poljoprivrednici diljem svijeta povećaju svoju proizvodnju, uzimajući u obzir ekološke i društvene kompromise. Iako u Hrvatskoj nemamo trend povećanja broja stanovnika, postoji potreba za većom i učinkovitijom poljoprivrednom proizvodnjom. Uz to sve je veća zabrinutost građana zbog klimatskih promjena, traži se očuvanje biološke raznolikosti, zaštita okoliša te briga o zajednici. U takvim uvjetima poslovno odlučivanje u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji postaje sve složenije. Stoga su donositeljima odluka potrebni odgovarajući i pouzdani alati koji bi im bili podrška u donošenju odluka. Upravo bihevioralna i eksperimentalna ekonomija pruža te alate. Ona objašnjava način na koji ljudi razmišljaju i donose odluke“, istaknula je Marija Cerjak, profesorica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i voditeljica projekta AgriFoodBoost.

Sandra Voća s Odsjeka za poljoprivredno inženjerstvo i Zavoda za održive tehnologije i obnovljive izvore energije Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Ružica Lončarić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti pri Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku istaknule su da primjena eksperimentalne ekonomije može doprinijeti povećanju konkurentnosti domaćeg poljoprivredno-prehrambenog sektora.

Tijekom projekta AgriFoodBoost hrvatski su znanstvenici usavršavali svoja znanja iz eksperimentalne ekonomije te s njima upoznavali tvrtke, OPG-ove, državnu, javnu i lokalnu upravu. Rađena su i znanstvena istraživanja s potrošačima jaja, mrkve, jabuka, mlijeka, meda i piva.

„Istraživanje vezano uz spremnost potrošača za kupnju jaja obogaćenih omega-3 masnim keselinama, otkrilo je da na odabir i voljnost za kupnju jaja utječu cijena i način uzgoja nesilica. S nutricionističkim koristima potrošači nisu dovoljno upoznati i one im nisu toliko važne. Potrošači jabuka za ekološku su jabuku spremni platiti više, ali opet manje od sadašnje tržišne cijene. Kod izbora pakiranja proizvoda potrošači daju prednost biorazgradivom materijalu, a ne vrsti pakiranja ”, naveo je je Josip Juračak, izvanredni profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, neke od nalaza istraživanja koji poljoprivrednicima i proizvođačima hrane mogu biti od koristi pri plasiranju proizvoda na tržište te u njihovoj promociji.

Eksperimentalna ekonomija koristi se nizom raznovrsnih alata, a ovisno o pitanjima na koja traži odgovore, bira se onaj odgovarajući ili kombinacija više njih.

„Ekonomska istraživanja, posebno ona koja koriste praćenje pogleda, virtualnu stvarnost, galvanske reakcije kože i transkranijalnu magnetsku stimulaciju mozga otkrivaju koliko daleko istraživači idu kako bi stvorili kontrolirana okruženja kojima oponašaju stvarne scenarije. Tehnologija praćenja pogleda omogućuje nam da vidimo točno kamo sudionici istraživanja gledaju kada donose ekonomske odluke, nudeći uvid u razmišljanje iza tih odluka. Eksperimenti u virtualnoj stvarnosti uranjaju sudionike u simulirane okoline testirajući kako bi mogli reagirati na ekonomske poticaje u postavkama koje bi bile nemoguće, neetičke ili preteške za repliciranje u stvarnom svijetu. Transkranijalna magnetska stimulacija mozga, s druge strane, istražuje neurološke osnove ekonomskog odlučivanja pružajući dublje razumijevanje biološke osnove za izbore. Ove inovativne metode ne samo da čine ekonomska istraživanja zanimljivijima i relevantnijima, već značajno unaprjeđuju našu sposobnost donošenja točnih zaključaka o tome kako se ekonomske teorije provode u stvarnom svijetu. One pružaju uvid u specifičnosti donošenja odluka pokazujući kako vanjski podražaji, predstavljeni u kontroliranim eksperimentalnim postavkama, mogu utjecati na ishode. Ovaj pristup pomiče granice tradicionalnih ekonomskih istraživanja čineći ih fascinantnom temom za sve koji su zainteresirani za spoj ekonomije, psihologije i tehnologije“, rekao je Andreas Drichoutis, profesor na Poljoprivrednom sveučilištu u Ateni.

Jens Rommel, profesor na Švedskom sveučilištu agronomskih znanosti u Uppsali, kazao je da učiti možemo samo kombinirajući mnoge znanstvene metode i pristupe, no osobno fascinantnima smatra studije koje se temelje na eksperimentima u supermarketima i restoranima jer su one intuitivno privlačne. Naime, većina se ljudi lako može poistovjetiti sa situacijom izbora u supermarketima i restoranima jer ih i sami posjećuju. Iz njihovih odluka u tim okruženjima poljoprivrednici i proizvođači hrane mogu mnogo toga doznati.

Mladen Fruk, ravnatelj Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u Ministarstvu poljoprivrede istaknuo je kako je Ministarstvo partner na projektima čiji je strateški cilj razvoj sustava prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi.

U okviru projekta AgriFoodBoost čiji je pun naziv Boosting Excellence in Experimental Research for Agri-Food Economics and Management na Agronomskom je fakultetu u Zagrebu utemeljen Centar za eksperimentalnu ekonomiju.

Taj Twinning projekt vodio je Zavod za marketing i inovacije u agrobiznisu Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a na projektu su sudjelovali i Sveučilište u Bologni, Poljoprivredno sveučilište u Ateni i Švedsko sveučilište poljoprivrednih znanosti u Uppsali. Projekt je trajao 3,5 godine, a ukupna mu je vrijednost bila 899.315 eura. Projekt je financirala Europska unija kroz program OBZOR 2020.