Udruženje kožarsko-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore organiziralo je 5. Međunarodni skup proizvođača kože i proizvoda od kože koji se održao 21. studenoga u Sveučilištu Sjever u Varaždinu.
S obzirom na to da je ova industrijska grana jedna od najmanje automatiziranih, te joj je potreban tehnološki napredak, ovogodišnja tema bila je automatizacija i nove tehnologije.
U uvodnom govoru sudionicima se obratio Vlado Tropša, prorektor za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta Sjever, koji je istaknuo da mu je drago vidjeti veliki broj gospodarstvenika na skupu te da je suradnja poduzetnika i akademske zajednice nužna za napredak gospodarstva.
Direktorica Sektora za industriju HGK Tajana Kesić Šapić iskazala je zadovoljstvo time što je Međunarodni skup kožara i obućara postao tradicionalno godišnje okupljanje industrije, akademske zajednice, stručnjaka iz pojedinih tema i studenata. Naglasila je da su inovacije, istraživanje i stručni kadar ključ uspjeha svake industrije. Tvrtke u hrvatskoj kožarsko-prerađivačkoj industriji kontinuirano prate trendove novih tehnologija, no u nove strojeve, nužne za konkurentnost na svjetskom tržištu, investiraju ovisno o svojim financijskim mogućnostima koje nude nacionalne i EU potpore.
Gradonačelnik Grada Varaždina Ivan Čehok pozdravio je prisutne i iskazao zadovoljstvo time što se skup održava u Varaždinu. Ova industrija jedna je od najznačajnijih na ovome području jer zapošljava veliki broj ljudi. Partneri ovogodišnjeg Međunarodnog skupa bili su Sveučilište Sjever Varaždin, Hrvatsko društvo kožara i obućara, Šivanol d.o.o i Tekstilno-tehnološki fakultet.
Predsjednik Udruženja Mario Lešina održao je uvod u temu te istaknuo da su automatizacija, novi softveri za praćenje proizvodnje i digitalizacija procesa u tvrtkama bitni za unaprjeđenje i ubrzavanje poslovanja, a ujedno su važni i za smanjenje ukupnih troškova proizvodnje i pružanja usluga, što je izazov, ali i prilika za kožarsko-prerađivačku industriju.
Prvi dio skupa bio je rezerviran za predstavljanje novih tehnologija, automatizacije i softverskih rješenja. Prof. dr. sc. Zenun Skenderi predstavio je istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost s naslovom Udobnost i antimikrobna svojstva tekstila i obuće.
Kamen Nedyalkov iz tvrtke Juki Central Europe Sp. z.o o. iz Poljske održao je dvije prezentacije: predstavio je novi automat s rotirajućom šivaćom glavom AMS251 te Janet – program (softver) za praćenje proizvodnje u svim segmentima.
Strojevi su kreirani u suradnji sa stručnjacima za razvoj šivaćih strojeva. Visoki stupanj automatizacije omogućuje kontrolu i visoku produktivnost proizvodnih linija te prilagodljivost potrebama proizvoda. Pogodni su za proizvodnju kožnih presvlaka za autoindustriju i galanteriju modne industrije. Brzina šivanja je 67 posto veća u odnosu na radnika.
Rainer Wolf iz Global Internationala B.V. iz Nizozemske predstavio je Strobel 441 – novu tehnologiju programiranja te novu generaciju Global LP 8970.
Strojevi su izvedeni prema zahtjevima proizvođača obuće. Omogućuju optimizaciju proizvodnog procesa i ne ovise o vještini radnika, a ne treba ni reći da se time povećava produktivnost.
Određenim programima omogućena je potpuna kontrola rada radnika, te se postiže potpuna iskoristivost stroja, omogućena je kontrola u svakom trenutku i brza reakcija na nastali problem.
Na skupu su, uz zemlju domaćina, sudjelovali i predstavnici gospodarskih komora iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
Poslovna tajnica Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK Branka Prišlić predstavila je globalne trendove u proizvodnji i distribuciji obuće te istaknula kako u posljednih deset godina Europa bilježi rast izvoza za 2,4 posto, a Azija pad za 1,4 posto.
Prosječna je izvozna cijena obuće iz Azije u posljednjih deset godina porasla za 60 posto. Najveći je proizvođač i dalje Kina koja proizvodi 57,5 posto obuće u svijetu. U kožarsko-prerađivačkoj industriji RH zaposleno je 9996 osoba, od kojih je oko 80 posto u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.
U ovoj djelatnosti registrirano je 139 tvrtki, dok ukupni prihod iznosi 3.383.979.845 kuna. Nažalost, plaće su u ovom sektoru među najnižima, pa je tako prosječna neto plaća u 2017. godini iznosila 3821 kunu.
Stanje u kožarsko-prerađivačkoj industriji BiH predstavio je Radovan Pazurević, potpredsjednik Asocijacije tekstila, odjeće, kože i obuće u VTK BiH, koji je skrenuo pozornost na to da su tvrtke ove djelatnosti u BiH većinom male i srednje te najviše orijentirane na lohn poslove, no da se svakako trebaju okrenuti razvoju proizvodnih procesa, vlastitog proizvoda i kvalitete, ali i da u posljednjih deset godina ovaj sektor, zajedno s tekstilnom industrijom, bilježi stalni rast izvoza.
Najviše je proizvoda izvezeno u Italiju, Njemačku, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku, a top tri zemlje imaju učešće u izvozu od čak oko 78 posto.
Aleksandra Mihajlović Bjelić, tajnica Udruženja tekstila, kože i obuće Privredne komore Entiteta Republika Srpska – Bosna i Hercegovina, prezentirala je najznačajnije tvrtke ove djelatnosti i investicije u posljednjih nekoliko godina.
Milorad Vasiljević, tajnik Udruženja za industriju tekstila, odjeće, kože i obuće Privredne komore Srbije, rekao je da je u obućarskoj industriji registrirano 300 poduzeća, u kojima radi oko 15.000 radnika, uglavnom žene. Ova industrijska grana izvozno je orijentirana, ali i ovisna o uvozu. Proizvođači obuće primorani su da uvoze i osnovnu sirovinu za proizvodnju obuće (kožu svih vrsta) koje nema na domaćem tržištu. Prerađivački su kapaciteti za štavlјenje kože u Srbiji zatvoreni, a proizvođači kožne galanterije i obuće kožu uglavnom uvoze iz Italije ili Turske.
Iz izlaganja se moglo zaključiti da su problemi kožarsko-obućarske industrije u regiji vrlo slični: nedostatak bazne industrije, visoka opterećenost gospodarstva davanjima državi, nedostatak stručne radne snage, problem obrazovanja stručnih kadrova i niske plaće.
