Hrvatska je u ovoj godini obvezna prenijeti EU Direktivu o rodnoj ravnoteži u svoje nacionalno zakonodavstvo, rečeno je na stručnom skupu Jačanje zastupljenosti žena u upravljačkim strukturama kojeg je organizirala Hrvatska gospodarska komora.
Unatoč činjenici da žene u Hrvatskoj čine čak 60 posto osoba s visokom stručnom spremom, broj žena na rukovodećim pozicijama ne prati taj postotak, tako je 2023. godine od 81 trgovačkog društva izlistanog na ZSE, u njih 45 nema niti jedne žene u upravnim odborima, a u 22 nema nijedne žene u nadzornom odboru.
Iako je udio žena u upravama kompanija koje kotiraju na burzi u zadnjih desetak godina neznatno rastao, to je još uvijek daleko ispod cilja predviđenog EU Direktivom o rodnoj ravnoteži, koja obvezuje države članice da do sredine 2026. tvrtke koje su izlistane na burzi, imaju rodnu ravnotežu tako da 40 posto podzastupljenog spola bude neizvršnih direktora (upravnih i nadzornih odbora) ili 33 posto na svim direktorskim pozicijama u tvrtkama.
Samom Direktivom, ali i općim poboljšanjem stanja rodne ravnoteže te zastupljenošću žena u upravljačkim strukturama bavio se i stručni skup Jačanje zastupljenosti žena u upravljačkim strukturama kojeg je organizirala Hrvatska gospodarska komora.
“Poznato je da kompanije s boljom politikom rodne ravnopravnosti ostvaruju bolje financijske rezultate i bolje korporativno upravljanje. Snažnije kompanije vode i snažnijem rastu BDP , boljem gospodarskom rastu i društvenom balansu. HGK ovim stručnim skupom želi podići svijest, ali i biti na raspolaganju svojim članicama da kroz edukaciju i implementaciju ovog instrumenta (Direktive) postignu maksimalne rezultate“, istaknula je Marina Rožić, glavna tajnica HGK i predsjednica Eurochambers Women Networka.
U zemljama s obvezujućom kvotom broj žena u upravnim odborima u prošlom desetljeću porastao je s 10 na gotovo 39 posto. Rezultati su to Europskog instituta za ravnopravnost spolova, koji također pokazuje da zemlje koje nisu poduzele nikakve mjere imaju vrlo mali napredak i trenutačno stoje na oko 18 posto.
Poboljšanje rodne ravnoteže vodi povećanju BDP-a u Europskoj uniji od 6,1 do 9,6 posto što je oko 4 milijardi eura godišnje do 2030. godine. Zemlje s najboljim politikama u ovom području ostvaruju značajnu prednost kao što su Italija, Belgija i Austrija.
U Austriji tako od 2018. postoji obvezujuća kvota od najmanje 30 posto žena za uravnoteženiji omjer spolova u nadzornim odborima velikih i uvrštenih tvrtki. Austrijankama su brojke dosta naklonjenije i kad su upitaniju ostali poslovni pokazatelji, u toj državi 45 posto svih tvrtki osnovale su žene, a svako treće poduzeće u vodi žena, a prema riječima Marthe Schultz, potpredsjednice Austrijske gospodarske komore, samo je u prošloj godini 13.288 žena koje su ušle u svijet poduzetništva što je rast od 5,3 posto.
“Istaknula bih da žene mogu postići velike stvari kada podržavaju jedna drugu i zajedno ruše prepreke. Žene poduzetnice mogu biti primjer i inspirirati žene da slijede svoje snove i stvaraju pozitivne promjene u svijetu. Nastavimo poticati i osnaživati se međusobno izvan nacionalnih i ideoloških granica”, rekla je Martha Schultz.
Hrvatska je u ovoj godini obvezna prenijeti Direktivu u svoje nacionalno zakonodavstvo a do kraja 2025. Europskoj komisiji trebaju dostaviti izvješće o poduzetnim mjerama. Društva koja kotiraju na burzi morat će primjenjivati kvote na dijelu čelnih pozicija za manje zastupljeni spol, a države će morati objavljivati popis takvih tvrtki na godišnjoj bazi, isto kako poslodavci će morati javno komunicirati strukturu plaća, i to kod objave samog oglasa za posao. Sve to bilo je u fokusu panel rasprave Kako približiti Direktivu Europske unije o ženama upravnim odborima te način izvješćivanja o provedbi.
“Direktiva predstavlja korak u pravom smjeru za osiguravanje jednakosti žena i muškaraca u upravljačkim strukturama, jer predlaže odmjerena ali učinkovita sredstva kojim se nadopunjuju nacionalna zakonodavstva koja su već započela s izmjenama zakona na snazi. Hrvatsko zakonodavstvo će također morati odlučiti na koji način će prenijeti Direktivu i njezine ciljeve u zakone koji su već na snazi, kao što je Zakon o suzbijanju diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova, kao i kojem tijelu će povjeriti provedbu Direktive”, rekao je Toni Nogolica iz Odvjetničkog ureda Nogolica, te je istaknuo kako će o tim odlukama ovisiti učinkovitost provedbe Direktive, te da je u interesu društva da se ti ciljevi postignu što je prije moguće.
Kada je udio žena u upravama kompanija 30 do 40 posto, veća je vjerojatnost da će tvrtke imati bolje financijske rezultate i veći povrat, a direktorica Sektora ljudskih potencijala Erste banke Maja Crnjak ističe kako u njihovoj organizaciji gotovo 73 posto zaposlenika čine žene.
“Jačanje zastupljenosti žena u upravljačkim odborima je prije svega poslovna tema koja, uz regulatornu podršku, treba biti pozicionirana kao pozitivna poslovna praksa koja doprinosi održivom poslovanju kompanija. Također, vjerujem da su razmjena praksi i iskustava koje kompanije koriste kako bi osnažile žene i prepoznale ih kao talente za visoki management ključne ako želimo osigurati bolji balans”, rekla je Maja Crnjak te je dodala kako je zastupljenost žena tema kojoj treba pristupiti životno i razumjeti što trebamo mijenjati u ulogama, procesima i praksama da potaknemo veću uključenost žena.
Prema Direktivi tvrtke koje su izlistane na burzi, a ne budu osigurale rodnu ravnotežu mogu biti sankcionirane, a sankcije mogu uključivati probojnost odluka o imenovanju, ništetnost ili novčane kazne.
Iako se ova Direktiva odnosi na realan sektor, veliki prostor za napredak, a i bolju sliku Hrvatske kao društva, može se postići kada bi se Direktiva implementirala i u tvrtkama koje su djelomično u državnom vlasništvu.
