Odbor za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta izglasao je zahtjev za poboljšanjem internetske kupovine, a kao neki od najvažnijih problema istaknuti su slabo provođenje zakona i lošija ponuda audiovizualnih sadržaja, izvijestila je u utorak hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan.
U priopćenju za javnost iz svoga osječkog ureda Borzan navodi kako joj se puno građana žalilo da se ne osjećaju ravnopravnima pri internetskoj kupovini, jer “čim stranica detektira da su iz Hrvatske dobiju drugačiju ponudu, više cijene ili im se u potpunosti blokira pristup”.
“To je kao kad bi vam u dućanu rekli da ne možete ući jer ne prodaju Hrvatima. Zato sam u prošlom mandatu radila na zabrani takve prakse koja je nastupila u prosincu 2018. godine, a nedavno je Komisija obavila analizu kojom je utvrdila da se diskriminacija u 18 mjeseci zbog te zabrane prepolovila premda mi građani još uvijek dojavljuju gruba kršenja“, pojasnila je Borzan.
Dodaje kako direktiva ne regulira sadržaje koji podliježu autorskim pravima, jer se “nije mogao postići dogovor te direktiva predviđa regulaciju tog područja u budućnosti”.
Iako su istraživanja pokazala da se broj korisnika audiovizualnih sadržaja u međuvremenu udvostručio, upozorava na “jako velike razlike među državama”, pa je tako kupcima u Njemačkoj dostupno više od 43 posto filmova dostupnih online u EU, a u Grčkoj tek 1,3 posto.
Analiza je pokazala kako je u uzorku od 1000 naslova e-knjiga, u Hrvatskoj dostupno samo pet. To područje se mora regulirati na korist i potrošača i autora, ističe Borzan.
Napominje kako je pandemija značajno utjecala na porast internetske kupovine u Hrvatskoj, a broj kupaca u jednoj godini je porastao za preko 20 posto, pri čemu se najviše kupuju odjeća, filmovi i serije te dostave iz restorana.
“Naši ljudi mi se najviše žale na slabu provedbu zakona ili nemogućnost dostave i upravo zato sam podržala zahtjev Komisiji da se omogući stvarna ravnopravnost na internetu“, istaknula je eurozastupnica Borzan. (H)
