Erste banka u 2022. ostvarila pozitivne pokazatelje poslovanja, uz rast ukupnih kredita i depozita

In Bankarstvo
Erste

„Zadovoljni smo postignutim rezultatima u 2022. u svim poslovnim segmentima, s posebnim naglaskom na rast ukupnih kredita i postojan rast depozita, priljev novih klijenata, zadržavanje vodeće pozicije na tržištu u segmentu korisničkog iskustva klijenata te povećanje broja korisnika naših digitalnih rješenja, George on-line bankarstva i KEKS Pay aplikacije. S daljnjim razvojem ovih digitalnih rješenja, dosegli smo jedan od naših strateških ciljeva: biti lider u digitalnim inovacijama, uz dodatno pozicioniranje naše digitalne strategije kao simbola prepoznatljivosti Erste brenda u Hrvatskoj“, istaknuo je Christoph Schoefboeck, predsjednik uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d., komentirajući poslovni rezultat u 2022. godini te dodao: „Završna priprema ulaska Hrvatske u europsku monetarnu uniju zasigurno je bio jedan od najvažnijih događaja u 2022. godini. Ulazak u Eurozonu dovest će do daljnje integracije hrvatskog gospodarstva u europske financijske i gospodarske tokove, djelovati pozitivno na povećanje njegove konkurentnosti te atraktivnosti za ulagače, a što će naposlijetku osigurati dodatno intenziviranje procesa konvergencije. Istovremeno, zahtjevni kriteriji koje je Hrvatska morala ispuniti u okviru samog procesa uvođenja eura, pozitivno će doprinijeti ostvarivanju osnovnog cilja – kvalitetne i dugoročno održive pozicije hrvatskog gospodarstva zasnovane na zdravim temeljima.“

UKRATKO
Prema nekonsolidiranom financijskom izvještaju, koji obuhvaća rezultate Erste&Steiermärkische Bank d.d. („banka“) bez ovisnih društava, neto dobit u 2022. godini iznosila je 977,0 milijuna kuna, 15,3% više u odnosu na 847,0 milijuna kuna u 2021. Rast neto dobiti rezultat je daljnjeg smanjenja troškova rizika te poboljšanog operativnog rezultata, koji je prvenstveno poduprijet rastom prihoda iz transakcijskog poslovanja u post-COVID razdoblju te pozitivnim trendovima u segmentu trgovanja. S druge strane, na ukupnu razinu ostvarene neto dobiti utjecaj je imao i porezni trošak koji se odnosi na dodatni porez na dobit za 2022. godinu, u iznosu od 91,0 milijun kuna. Neto kamatni prihod povećan je za 8,4%, s 1.612,0 milijuna kuna u 2021. na 1.747,0 milijuna kuna prošle godine. Istovremeno je neto prihod od naknada i provizija povećan za 15,2%, s 519,0 milijuna kuna u 2021. na 598,0 milijuna kuna u 2022. Neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost u 2022. dosegao je 309,0 milijuna kuna, 41,7% više u odnosu na 218,0 milijuna kuna u istom razdoblju godinu ranije.

Ukupna aktiva banke krajem prosinca 2022. iznosila je 102,6 milijardi kuna, odnosno 23,9% više u odnosu na kraj 2021., kada je iznosila 82,8 milijardi kuna. Ukupni krediti klijentima na dan 31. prosinca 2022. iznosili su 53,6 milijardi kuna, 17,3% više u odnosu na 45,7 milijarde kuna krajem 2021. Ukupni depoziti klijenata banke na dan 31. prosinca 2022. iznosili su 80,4 milijardi kuna, što je 23,9% više u odnosu na kraj 2021. godine, kada su iznosili 64,9 milijardi kuna.

Neto dobit ESB grupe prije manjinskog utjecaja u 2022. godini iznosila je 1.172,0 milijuna kuna, 9,6% više u odnosu na 1.069,0 milijuna kuna u 2021. Neto kamatni prihod ESB grupe iznosio je 2.121,0 milijun kuna, 5,9% više u odnosu na 2.003,0 milijuna kuna u 2021. Neto prihod od provizija i naknada iznosio je 884,0 milijuna kuna, 9,3% više u odnosu na 809,0 milijuna kuna u 2021.

Ukupna aktiva ESB grupe krajem prosinca 2022. iznosila je 112,9 milijardi kuna, što je 22,3% više u odnosu na kraj 2021., kada je iznosila 92,3 milijardi kuna. Ukupni krediti klijentima na dan 31. prosinca 2022. iznosili su 58,1 milijardi kuna, što je 16,2% više u odnosu na kraj 2021., kada su iznosili 50,0 milijardi kuna. Ukupni depoziti klijenata ESB grupe na dan 31. prosinca 2022. iznosili su 84,2 milijardi kuna, što je 23,3% više u odnosu na kraj 2021., kada su iznosili 68,3 milijardi kuna.

U 2022. zabilježen je daljnji pad troškova rizika, pri čemu je udio tzv. NPL plasmana na razini banke dodatno smanjen s 5,5%, koliko je iznosio na kraju 2021. godine, na 3,6% krajem prosinca 2022. Kod građana, udio NPL plasmana krajem prosinca 2022. godine iznosio je 4,8%, u odnosu na 8,2% krajem 2021. U poslovanju s gospodarstvom (uključujući i segment države) udio NPL plasmana krajem 2022. godine iznosio je 2,7%, u odnosu na 4,4% krajem 2021. godine. Kao odgovoran poslovni subjekt banka će nastaviti monitorirati i kvalitetno upravljati kreditnim portfeljem, u skladu s poslovnim politikama i važećim standardima u segmentu upravljanja kreditnim rizikom, ujedno poštujući sva regulatorna pravila i primjenjujući balansirani pristup koji uvažava objektivnu tržišnu situaciju i potrebe klijenata.

OČEKIVANJA
„Nakon dužeg perioda postupnog pada kamatnih stopa, bilo je izgledno očekivati stabilizaciju toga trenda tijekom 2022., između ostalog pod utjecajem inflatornih kretanja, reperkusija za smjer monetarne politike i globalnih geopolitičkih događanja. S druge strane, koristi hrvatske integracije u monetarnu uniju, poput praktičnog ukidanja valutnog rizika, do određene su razine ublažile porast kamatnih stopa u Hrvatskoj, u usporedbi s nekim drugim europskim zemljama (posebice onima izvan Eurozone). Međutim, kratkoročno gledano, u idućem će razdoblju razina kamatnih stopa dominantno ovisiti o potezima nositelja monetarnih politika u segmentu podizanja referentnih kamatnih stopa, kao odgovora na trenutačno okruženje visoke inflacije i popratne neizvjesnosti povezane s invazijom na Ukrajinu“, naglasio je Schoefboeck.

„Kada govorimo o prioritetima za 2023., fokus bi trebao biti na što efikasnijem korištenju potencijala EU fondova, odnosno njihovog anti-cikličnog kapaciteta u okruženju usporavanja rasta. Isto tako, kvalitetno korištenje sredstava iz dostupnih fondova važan je prioritet i u kontekstu generiranja potencijala za brži potencijalni rast gospodarstva te, uz poželjan rast dinamike u segmentu strukturnih reformi, stvaranje preduvjeta za održiviju konvergenciju dohotka. U tom kontekstu, daljnje unaprjeđenje investicijske i pravne sigurnosti ostaje temeljni preduvjet dugoročno održivog gospodarskog rasta te iskorištavanja potencijala koji stoje pred Hrvatskom. Pritom je nužno vrlo pažljivo postupati s uvođenjem novih nameta za najuspješnije tvrtke, koje generiraju najveću dodanu vrijednost te predstavljaju motor hrvatske ekonomije i kreiranja novih radnih mjesta. Zaključno, uz pozitivne ekonomske trendove, stabilne javne financije i potencijal u korištenju europskih fondova, te ako se nastavi put jačanja pravne sigurnosti za investitore, Hrvatska s optimizmom može gledati u budućnost“, rekao je Schoefboeck.

„Bankarski sustav i dalje će biti snažan oslonac rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva. To se, naravno, odnosi i na Erste banku, u kojoj s ponosom gledamo na rezultate ostvarene u 2022. godini, a koji su zaokruženi dobivanjem dvaju vrijednih priznanja: Zlatne kune za najuspješniju hrvatsku banku, koje dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora, te „Bank of the Year“ nagrade koju nam je dodijelio ugledni magazin The Banker. Kao banka s trenutačno najvišim ocjenom bonitetnih kuća (A-, Fitch Ratings, 2022) među bankama i drugim tvrtkama na hrvatskom tržištu, te uz našu vrlo visoku poziciju likvidnosti i adekvatnu kapitalizaciju, i dalje ćemo pratiti financijske potrebe svih svojih klijenata, pružajući tako adekvatni impuls dodatnom rastu domaćeg gospodarstva. Naš će cilj i dalje biti isti: poticanje prosperiteta naših zaposlenika, naših klijenata te hrvatskog društva u cjelini“, zaključio je Schoefboeck.

You may also read!

Potpisan novi Kolektivni ugovor za graditeljstvo: povećane plaće u svim grupama složenosti

Potpisan novi Kolektivni ugovor za graditeljstvo: povećane plaće u svim grupama složenosti

Pregovarački timovi na čelu s gospodinom Mirkom Habijancem, predsjednikom HUP - Udruge poslodavaca graditeljstva (HUP-UPG), i gospođom Jasenkom Vukšić,

Read More...
Rimac Nevere

Prvi hrvatski kupac preuzeo isporuku Rimac Nevere

Cijenjeni neurokirurg dr. Branko Škovrlj koji živi u New Jerseyju postao je ponosni vlasnik hiperautomobila s hrvatskim potpisom. Rimac Nevera

Read More...
Aleksandra Grigić

Hrvatski duhani, dio BAT grupacije u novu proizvodnu sezonu idu s povećanjem proizvodnje duhana, interes proizvođača je velik

Nešto više od mjesec dana do kraja ugovaranja nove proizvodne sezone, Hrvatski duhani, dio BAT grupe, imaju ugovoreno 16

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design