Europi trebaju pametna ulaganja kako bi povećala otpornost te poboljšala prilagodbu i financiranje smanjenja rizika od katastrofa i klimatskih promjena, navodi se u novim izvješćima „Economics for Disaster Prevention and Preparedness” [Ekonomija za sprečavanje katastrofa i pripravnost], koja su danas objavile Svjetska banka i Europska komisija.
Europa se zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta te je izrazito osjetljiva na sve veće rizike povezane s klimatskim promjenama. Proteklih desetljeća Europa se suočava s ogromnim, rastućim, gubicima i štetama od klimatskih katastrofa. Godina 2023. bila je najtoplija zabilježena, s katastrofama koje su Europu koštale više od 77 milijardi eura. Prema projekcijama, troškovi nedjelovanja u scenariju velikog zagrijavanja mogli bi dosegnuti 7 % BDP-a EU-a.
„Katastrofe su razorne za sve, ali mogu neproporcionalno jako pogoditi najosjetljivije skupine u Europi i tako povećati siromaštvo i nejednakost”, rekao je Sameh Wahba, regionalni direktor u Svjetskoj banci. „Bez odgovarajućih sustava ti događaji mogu narušiti ostvareni stupanj razvoja. Europske zemlje još uvijek stignu poduzeti mjere kojima će zaštititi živote svojih građana, infrastrukturu i javne financije od posljedica katastrofa i klimatskih promjena, iako je vremena za to sve manje.”
Iako europske zemlje poduzimaju značajne korake kako bi povećale otpornost, u izvješćima se napominje da trebaju činiti još više. Analiza na razini EU-a pokazuje da su brojni ključni sektori, uključujući one koji osiguravaju hitne službe, izloženi višestrukim prirodnim katastrofama. Na primjer, u studiji se navodi da se u polovini država članica EU-a vatrogasne postaje nalaze u područjima s visokom razinom rizika za više od jedne prirodne katastrofe kao što su požari, klizišta, poplave i potresi. Osim toga, u nekoliko država članica EU-a na više od 80 % cesta velika je opasnost od klizišta, što može dovesti do znatnih kašnjenja u dolasku do područja kojima je potrebna pomoć.
„Hitno su potrebna ulaganja u sprečavanje katastrofa i pripravnost na svim razinama, počevši od ključnih sektora koji osiguravaju hitne službe”, rekla je Hanna Jahns, direktorica Odjela Europske komisije za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu. „Potrebe su znatne, a pritisak na proračune EU-a i država članica velik. U budućnosti ćemo trebati pametno ulagati i prednost davati ulaganjima koja najviše pridonose povećanju otpornosti.”
Određivanjem prioriteta ulaganja mogu postati troškovno učinkovita, osobito kad se uzmu u obzir vjerojatne posljedice klimatskih promjena. Zahvaljujući tome zemlje mogu usmjeriti financiranje na područja ili imovinu koja je više izložena riziku i koja može biti osjetljiva na posljedice katastrofa te ugroziti ljude ili prouzročiti velike poremećaje, kao što je sve starija infrastruktura ili kritične elektroenergetske, telekomunikacijske i prometne mreže. Unatoč razlikama i nesigurnostima, podaci o rizicima i klimatskim promjenama i analize moćni su alati za odabir najučinkovitijih ulaganja za sprečavanje katastrofa, pripravnost i prilagodbu.
Za povećanje ulaganja u cilju prilagođavanja zemalja posljedicama klimatskih promjena potrebno je više boljih informacija o sadašnjim i budućim troškovima. Države mogu razviti načine prilagodbe klimatskim promjenama, odnosno pristupe u donošenju odluka koji im omogućuju da u neizvjesnim vremenima pripreme i poduzmu mjere te kombiniraju sadašnje i buduće podatke o klimatskim rizicima u svrhu bolje izrade strategija za prilagodbu klimatskim promjenama. U izvješću su izneseni novi dokazi o primjerima najbolje prakse i procjenama troškova na razini država članica i EU-a tako da donositelji odluka mogu puno efikasnije izrađivati planove i proračune. U studiji se procjenjuje da za zemlje u Europi trošak prilagodbe klimatskim promjenama iznosi između 34 eura i 110 eura po osobi godišnje. Konkretno bi za EU troškovi prilagodbe klimatskim promjenama do 2030-ih mogli iznosi između 15 milijardi eura i 64 milijarde eura godišnje, zbog čega bi sredstva za financiranje prilagodbe trebala iznositi između 0,1 % i 0,4 % BDP-a EU-a.
„Znatan je jaz u financiranju prilagodbe u Europi”, rekla je Elina Bardram, direktorica Glavne uprave za klimatsku politiku. „Za njegovo premošćivanje potrebno je znatno povećati javno, privatno i kombinirano financiranje. Još se uvijek troškovi prilagodbe klimatskim promjenama na razini država članica i EU-a ne koriste adekvatno u planiranju ulaganja i izradi financijskih strategija. To treba promijeniti.”
Kad je riječ o financijskoj otpornosti, u jednom se izvješću ističe da se na razini EU-a i država članica s previše rizika od katastrofa i klimatskih promjena upravlja u okviru proračunskih instrumenata te da se ne koriste dovoljno prethodno ugovorena sredstva i mehanizmi za prijenos rizika, kao što je osiguranje rizika. U proračunu Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu suzbijanje požara čini otprilike trećinu troškova svih intervencija. Ako bi se, na primjer, razorna sezona požara iz 2017., u kojoj je zabilježeno više od 100 smrtnih slučajeva i koja je potaknula reforme i ulaganja u sprječavanje katastrofa, dogodila ove godine, za pokrivanje troškova hitnih intervencija godišnji proračun Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu trebao bi se povećati za 70 %.
