Održana je druga on-line Policy Learning Lab radionica u organizaciji Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u okviru projekta CEUP 2030 (Central Europe Upstreaming for Policy Excellence in Advanced Manufacturing & Industry 4.0 towards 2030), financirana kroz program Interreg Central Europe. Osim HAMAG-BICRO-a, u provedbi projekta sudjeluju projektni partneri iz Poljske, Austrije, Njemačke, Italije, Slovenije, Mađarske, Češke i Belgije.
Projekt CEUP 2030 usmjeren je na kreiranje politika u području Industrije 4.0 odnosno napredne proizvodnje u Središnjoj Europi (SE). Koncept projekta osmišljen je kako bi izašao ususret izazovima i potrebama trenutno dostupnog visokokvalitetnog inovacijskog znanja (know-how) na području Središnje Europe. Naime, trenutno stanje ukazuje na nedostatak suradnje i definirane strukture za postizanje dodane vrijednosti na razini donošenja politika, kao i ograničenje konkurentskog potencijala povezanih regija.
Kao krajnji rezultat projekta, bit će izrađen akcijski plan s jasnim i usklađenim strateškim smjernicama s ciljem istog smjera razvoja inovacijskog eko sustava Središnje Europe. Time će se omogućiti donošenje i provedba novih inovacijskih politika do razdoblja 2030. godine u području napredne proizvodnje i Industrije 4.0 (Central Europe Advanced Manufacturing and Industry 4.0 CAMI4.0) u četiri glavne teme: proizvodni sustavi, automatizacija & robotika, pametni i novi materijali i umjetna inteligencija.
Cilj radionice Policy Learning Lab-a je osposobiti i osnažiti ključne dionike koji kreiraju strateški okvir i politike za područje napredne proizvodnje i Industrije 4.0, a sve s ciljem stvaranje snažne baze relevantnog znanja koje će koristiti u programiranju novih strateških dokumenata na nacionalnoj i regionalnoj razini za sljedeće programskog razdoblje Europske unije 2021. -2027.
Ante Janko Bobetko, član Uprave HAMAG-BICRO-a održao je pozdravni govor ističući kako HAMAG-BICRO kao nacionalna Agencija zadužena za razvoj malog i srednjeg poduzetništva nastoji kontinuirano osvješćivati poduzetnike i ostale dionike u sustavu o mogućnostima koje pružaju inicijative, poput projekta vezanog uz Industriju 4.0. Sudjelovanjem na ovakvim projektima HAMAG-BICRO nastoji potaknuti aktivnije uključivanje dionika u procese izrade strateških dokumenta, poput strategije pametne specijalizacije, stavljajući u prvi plan potrebe poduzetnika s krajnjim ciljem stvaranja konkurentnijeg poduzetništva u okruženju.
Svojom prezentacijom „Analiza provedbe S3 strategije u Republici Hrvatskoj?“, Tonka Podnar, Viša stručna savjetnica, Uprava za znanost i tehnologiju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, naglasila je „važnost investiranja u područja znanosti i inovacija koja su od najvećeg potencijala za Hrvatsku radi pokretanja konkurentnosti i društveno-gospodarskog razvoja. Također, nastavkom provedbe Strategije pametne specijalizacije u nadolazećem razdoblju trebali bi se, kroz porast broja projekata istraživanja, razvoja i inovacija u istraživačkom i poslovnom sektoru te podržanih suradnji poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora, ostvariti daljnji pozitivni pomaci u makroekonomskim podacima Republike Hrvatske o istraživanju, razvoju i inovacijama“.
Predstavljeni su i primjeri dobre prakse u četiri glavne teme: Damjan Miklić, osnivač i direktor – RoMb Technologies d.o.o predstavio je primjer dobre prakse iz područja Automatizacija & Robotika „Od FP7 projekta do start-upa za autonomnu navigaciju”; Krešimir Grljević – Eksperterm d.o.o. predstavio je primjer dobre prakse iz područja Napredni materijali „Primjena naprednih materijala u zaštiti imovine i vozila“; Mislav Malenica, osnivač i direktor AI startupa Mindsmiths te predsjednik udruge CroAI i Nina Šesto, direktorica digitalnog zdravstva – Specijalna bolnica Magdalena predstavili su primjer dobre prakse iz područja Umjetna inteligencija „AI prototip s primjenom u zdravstvu“ i Josip Horvat, razvojni inženjer za proizvodne tehnologije – Klimaoprema d.d. predstavio je primjer dobre prakse iz područja Inteligentni proizvodni sustavi „Klimaoprema 4.0“.