Glavni ekonomisti pet najvećih hrvatskih banaka povisili su prognoze gospodarskog rasta Hrvatske za ovu godinu na 3 posto, a za 2020. očekuju njegovo usporavanje na 2,5 posto, pokazuju najnoviji HUB Izgledi objavljeni u ponedjeljak.
Glavni ekonomisti hrvatskih banaka revidirali su svoje projekcije za 2019. u pozitivnom smjeru, nakon rasta BDP-a u prvom tromjesečju za 3,9 posto, po čemu je Hrvatska na šestom mjestu u EU, iza Mađarske (5,2 posto), Rumunjske (5,1 posto), Malte (4,8 posto), Poljske (4,7 posto) i Estonije (4,6 posto).
Medijalni očekivani ovogodišnji rast gospodarstva revidiran je na 3 posto, dok je u HUB Izgledima iz prosinca 2018. prosječna očekivana stopa rasta bila 2,6 posto, uz vrlo uzak raspon prognoza. Najveći pesimist, naime, očekuje u 2019. rast po stopi od 2,8 posto, a najveći optimisti pak rast po stopi od 3,2 posto u ovoj godini.
Iako je 2020. još relativno daleko, ekonomisti su svoja očekivanja za sljedeću godinu oblikovali prema ranije prikazanim rezultatima ankete. Prognozirani medijalni rast po stopi od 2,5 posto povezan je s nižim doprinosom svih komponenti agregatne potražnje u usporedbi s očekivanjima za 2019., navodi HUB.
Međutim, rast bi svejedno trebao dostajati za nastavak smanjenja stope nezaposlenosti, ispod sedam posto, uz rast realnih plaća koji će biti blago usporen zbog buđenja inflacije, na oko 1,4 posto. Pad omjera javnog duga i BDP-a u takvim bi se uvjetima trebao nastaviti ispod granice od 70 posto, dok se u dijelu financijskih varijabli ne očekuju značajnije promjene u usporedbi s ovom godinom.
Najveća ograničenja za rast proizlaze iz nereformiranog institucionalnog okvira, poreznih i sličnih opterećenja te nedostatka izravnih stranih ulaganja, navode iz HUB-a.
Iz HUB-a napominju da prikazane prognoze treba tumačiti u kontekstu odgovora koje su ekonomisti dali na tri “ad hoc” anketna pitanja. Ti odgovori se tako mogu svesti na sljedeće: globalno gospodarstvo će dalje usporavati, tradicionalne boljke Hrvatske koje ograničavaju brži gospodarski rast nisu otklonjene, a uvođenje eura još je daleko.
Upitani da na skali od jedan do pet, gdje je pet velika vjerojatnost, ocijene opasnost usporavanja globalnog gospodarstva prema kraju ove i početkom sljedeće godine, četiri ekonomista dala su ocjenu četiri, a jedan ocjenu pet.
Zamoljeni pak da nabroje čimbenike koji najviše ograničavaju gospodarski rast u Hrvatskoj, svi su naveli ograničenja institucionalnog okvira, pod čime se podrazumijevaju administrativne prepreke, pravosuđe i regulatorni troškovi. Po dva ekonomista istaknula su još i nedostatak izravnih stranih ulaganja (FDI) te velik udjel javnog sektora, porezne i slične terete, a po jedan glas dobili su generalna ocjena nedostatka konkurentnosti te rigidnost regulacije i ograničenja tržišta rada.
Ekonomisti su ravnomjerno rasporedili svoje odgovore na aktualno pitanje o tome kada očekuju uvođenje eura. Dva optimista navode 2023. kao vjerojatnu godinu pristupanja Hrvatske europodručju. Dva pesimista su kao odgovor navela 2024./25., a jedan se odgovor pozicionirao približno u sredini, 2024. (H)
