Glavni ekonomisti banaka objavili prosječna gospodarska očekivanja za 2017.
Ekonomisti navode da ćemo zaostajati u rastu za drugim SIE zemljama zbog nedovoljne reforme institucija, izostanka restrukturiranja i privatizacije državnih poduzeća, problema na tržištu rada i nezapočete reforme obrazovanja te aktivnijeg privlačenja izravnih ulaganja
Eskalacija krize u Agrokoru u ožujku ublažila je optimistična gospodarska očekivanja, ali nije znatno promijenila predviđanja gospodarskog rasta koji bi prosječno u 2017., prema anketi glavnih ekonomista banaka, trebao biti 2,8%.
Ovogodišnji utjecaj Agrokora ograničit će u 2017. gubitak za nekoliko decimalnih mjesta stope rasta. U kratkom roku prevladat će pozitivni učinci poput uspješne turističke sezone, privlačenja sredstava EU fondova (što ima pozitivan utjecaj na investicije), uzlaznog europskog gospodarskog ciklusa što je potaknulo i rast robnog izvoza, te porezne reforme koja je učvrstila oporavak osobne potrošnje i konkurentnosti gospodarstva.
„U 2018. stopa gospodarskog rasta će ostati slična ovogodišnjoj i to uvjetima kada se Hrvatska kreditnog razdužuje, što znači da se sada više temelji na konkurentnosti, povoljnijem tržištu rata i smanjenoj percepciji rizika. To povoljnije utječe na procjenu servisiranja javnog duga, smanjuje kamatne stope, a time i pozitivno kratkoročno utječe na potencijal gospodarskog rasta. Hrvatska je time izbrisala gospodarski jaz u odnosu na druge zemlje istočne i jugoistočne Europe, ali da bi nastavili rasti i ostale godine po stopama od 3% mora se suočiti s ograničenjima strukturne naravi“, naglasio je Hrvoje Stojić, predsjednik Kluba glavnih ekonomista HUB-a.
Naime, kako se navodi u najnovijoj srpanjskoj publikaciji HUB Izgledi, koja prikazuje konsenzus prognoza glavnih ekonomista hrvatskih banaka, Hrvatska ima problem u razlici između (pozitivne) kratkoročne i (negativne) fundamentalne slike hrvatskog gospodarstva.
Prema anketi na koju su odgovorili o zaprekama rastu odnosno o razlozima relativnog zaostajanja Hrvatske za drugim državama članicama iz Nove Europe, ekonomisti ističu četiri područja na kojima treba ukloniti strukturna ograničenja želimo li nastaviti gospodarski rasti jednako ili brže od drugih zemalja: (1) reforme institucija (među kojima slabu vladavina prava, nepredvidive i česte izmjene i tumačenja propisa), (2) restrukturiranje i privatizacija državnih poduzeća, (3) tržište rada i obrazovni sustav te (4) integriranost hrvatskog gospodarstva u europske lance vrijednosti.
„Prema najavama guvernera Europske centralne banke, u 2017. i do kraja 2018. možemo očekivati da neće doći do rasta EURIBOR-a, a time niti do rasta drugih kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj koje u sebi sadrže taj parametar. Istovremeno predviđamo da bi Nacionalna referentna kamatna stopa kao jedan od parametara na dio kredita građana još mogla padati u 2017. U tom okruženju dužnici će imati dovoljno vremena odlučiti žele li svoje kredite po promjenjivoj kamatnoj stopi zamijeniti s onima u fiksnoj te hoće li eventualno svoj kredit vezan uz euro zamijeniti u kunski“ naglasio je direktor HUB-a Zdenko Adrović, objašnjavajući glavne financijske trendove u nadolazećem vremenu.
Adrović napominje da je za svakog građanina i korisnika kredita važno znati i kada se Hrvatska sprema preuzeti euro kao domaću valutu kako bi imali sve potrebne informacije da u sljedećih 18 mjeseci samostalno donesu odluku o načinu otplate i valuti svog zaduženja.
„Potrebno je na temelju analiza i javne rasprave vidjeti isplati li se Hrvatskoj preuzimanje eura u roku od 5 godina ili ostaviti hrvatsku kunu u duljem razdoblju. Ako se odlučimo za euro u kraćem roku, Hrvatska mora provesti jači paket mjera koja će omogućiti ublažavanje niza makroekonomskih neravnoteža i odmah se prihvatiti rješavanja strukturnih problema poput dugova u zdravstvu, održivosti mirovinskog sustava, slabe efikasnosti tržišta rada i dr. Krenemo li jače u te promjene, potičemo i brže poboljšanje kreditnog rejtinga, a time i pad svih kamatnih stopa“, naglasio je Adrović.
U pogledu trenda kreditiranja, Adrović očekuje veću potražnju za investicijskim kreditima te za nenamjenskim kreditima, a stambeni i dalje bilježe stagnaciju, najviše zbog pojačanog odlaska mladih u druge zemlje.
Potražnja u gospodarstvu za dodatnim financiranjem i ulaganjem dolazi više od turizma te od očekivanog priljeva sredstava iz EU fondova u iznosu od 2 milijarde eura godišnje.
„Da bi stvorila održiv rast koji je bitan za sve, Hrvatskoj treba konzistentnost u pravnim propisima te investicijske olakšice za inozemne investitore, što bi uz nova radna mjesta i zadržavanje mladih utjecalo i na veću potražnju za kreditima“, zaključio je Adrović, zaključivši da banke u 2017. zbog Agrokora neće ponoviti prošlogodišnju dobit, no ostaju stabilne i među kapitalno najsnažnijim bankama u Europi.
