Snažan rast javne potrošnje u izbornoj godini ‘uložen’ u povećanje kupovne moći stanovništva nemoguće je ponoviti, a kad bi se nastavio u godinama pred nama lako bismo ušli u proceduru prekomjernog deficita i zaustavili proces poboljšanja kreditnog rejtinga, ocjenjuje se u najnovijoj HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna.
Iako snažan rast javne potrošnje, robusno tržište rada te europski fondovi produljuju svoj zamašnjak u pogledu ubrzanja rasta osobne potrošnje te općenito ekonomije u ovoj godini, postojeći tempo rasta je neodrživ, upozoravaju poslodavci.
Napominju da će ključni privremeni zamašnjak agregatne potražnje proći po povlačenju “investicijske plime” podržane rekordnim prilivima iz europskih fondova od 2025. nadalje, a osobito od 2027. godine.
“Osim toga, tu je i dvostruko snažniji rast jediničnog troška rada, od 11,6 posto, u odnosu na prosjek EU-a, 6,6 posto, što podgrijava inflaciju te uz nekonkurentnu cijenu električne energije i porezni klin negativno djeluje na konkurentnost hrvatskih poduzeća”, upozoravaju.
Provesti stručnu i pažljivu reviziju Zakona o trgovini
To samo aktualizira HUP-ove ključne teze kako prekomjerna regulacija te intervencija u načela slobodnog tržišta nepovoljno utječu na održivost gospodarskih subjekata u trgovini, dinamiku trgovine na malo i konkurenciju među trgovcima na štetu krajnjih potrošača, navode iz HUP-a.
Ističu da se to naročito odnosi na zabranu rada nedjeljom, s obzirom da je odluka selektivna i diskriminira trgovce prema izuzeću o propisanom ograničenju i veličini.
Iako većina članica EU-a na neki način ograničava rad trgovaca nedjeljom, u Hrvatskoj se ipak moglo voditi računa o relativno najvećoj izloženosti ekonomije turizmu u Uniji, (in)direktno odgovornog za gotovo 50 posto osobne potrošnje u cijeloj godini, smatraju poslodavci.
“Kako bi se osigurala održivost svih gospodarskih subjekata u promijenjenim uvjetima poslovanja posljednjih godina potrebno je provesti stručnu i pažljivu reviziju zadnjeg Zakona o trgovini te omogućiti poduzetnicima samostalnu odluku o radu nedjeljom uz adekvatnu nagradu zaposlenih te jačanje kapaciteta institucija i inspekcijskih službi u provođenju kontrole odredbi zakona, poručuju.
Kažu i da se zalažu za stavljanje “administrativnog ograničenje cijena van snage” s obzirom na to da inflacijski pritisci slabe, tržišne cijene sirovina i energenata se stabiliziraju pa jača konkurencija u trgovačkom sektoru.
Rast osobne potrošnje u Hrvatskoj pet puta jači nego u ostatku srednje i istočne Europe
Uz napomenu da je trgovina na malo u siječnju snažno realno porasla za čak 7,9 posto na godišnjoj razini, iz HUP-a tvrde da veća potrošnja podlogu ima u snažnom tržištu rada, na kojem je u zadnjem kvartalu 2023. zabilježeno snažno ubrzanje rasta plaća na 10,3 posto na godišnjoj razini, s 8,2 posto u trećem kvartalu, još snažnijem rastu ukupnih primanja na krilima neoporezivih davanja, uz solidan rast zaposlenosti od oko tri posto godišnje.
Pritom ističu da je realni rast osobne potrošnje početkom godine u Hrvatskoj bio pet puta jači nego u ostatku regije srednje i istočne Europe, 7,9 posto prema 1,5 posto, napomenuvši da to nije iznenađenje s obzirom na relativno brži realni rast bruto plaća i zaposlenosti.
Tako, s obzirom na ubrzanje rasta osobne potrošnje, oporavak izvoznih očekivanja prerađivača te snažniji rast građevinskih aktivnosti, prvi ovogodišnji podaci upućuju na daljnje ubrzanje realnog rasta BDP-a u prvom kvartalu 2024. godine, nakon rasta od 4,3 posto zabilježenog u posljednjem tromjesečju prošle godine, napinju.
Realni rast osobne potrošnje će prema procjeni HUP-a u 2024. će iznositi 3,7 posto, nakon 3,1 posto lani, na krilima snažnog rasta bruto plaća od oko deset posto, poduprtog rastom plaća u javnom sektoru od čak 15 posto, daljnjim pritiscima na dodatni rast primanja zaposlenika, relativno visoke indeksacije mirovina za cijene i plaće u prošloj godini te povećanju naknada građanima iz proračuna, za 16,9 posto ili 1,1 milijardu eura.
Očekuju i ubrzanje rasta potrošačkog kreditiranja, a smatraju da b potrošnju dodatno mogla potaknuti snažnija turistička sezona. (H)
