Industrijska proizvodnja u eurozoni posustala u travnju

In Regionalni razvoj
INDUSTRIa

Industrijska proizvodnja u eurozoni posustala je u travnju, a Hrvatska je pratila trend, u raskoraku s Europskom unijom, pokazali su u četvrtak podaci europskog statističkog ureda.

Industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se u travnju za 0,1 posto u odnosu na ožujak kada je bila porasla za 0,5 posto, izračunao je Eurostat.

U EU trend je bio suprotan, uz rast proizvodnje u travnju za 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je bila stagnirala.

Proizvodnja trajnih potrošačkih dobara u EU snažno se oporavila u travnju i, prema stopi rasta od jedan posto, potpuno nadoknadila minus iz prethodnog mjeseca. U eurozoni oporavak je bio skroman, uz povećanje proizvodnje za samo 0,3 posto, nakon 0,6-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

Proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara snažno se pak oporavila na oba područja, uz stopu rasta u eurozoni od 3,4 posto i od 3,9 posto u EU. U ožujku bila se smanjila za 2,7 posto na oba područja.

Hrvatska uz Španjolsku

Najsnažnije je u travnju na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Danskoj, za čak 10,4 posto.

Slijede Grčka i Poljska s rastom proizvodnje za sedam posto.

U Hrvatskoj industrijska proizvodnja zadržala se u travnju, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, na razini prethodnog mjeseca kada je bila porasla za 0,5 posto.

Stagnaciju je u travnju bilježila i Španjolska, a blizu je i Finska gdje je povećana za samo 0,1 posto.

Najviše se pak smanjena industrijska proizvodnja u Luksemburgu, za 6,7 posto u odnosu na ožujak.

Slijede Latvija i Irska s padom proizvodnje za 4,9 odnosno za 3,4 posto.

Dublji pad

U odnosu na prošlogodišnji travanj industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se za 3,0 posto, izračunao je Eurostat, više nego dvostruko snažnije nego u prethodnom mjesecu.

EU je pak bilježio gotovo dvostruko snažniji pad, po stopi od 2,0 posto.

Proizvodnja kapitalnih dobara smanjila se za čak 5,3 posto u eurozoni i za 4,9 posto u EU. Podaci za ožujak pokazivali su pak skromni rast, za 1,6 posto u eurozoni i za 1,2 posto u Uniji.

Značajniji pad bilježio je i sektor trajnih potrošačkih dobara, ali ipak znatno blaži nego u prethodnom mjesecu, za 3,1 posto u eurozoni i za 2,1 posto u EU.

U odnosu na prošlogodišnji travanj porasla je samo proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,7 posto u eurozoni i za 2,9 posto u EU.

Danska na čelu

Danska je prednjačila rastom proizvodnje i na godišnjoj razini, za čak 17,4 posto. Slijede Grčka i Slovenija gdje je uvećana za 10,8 odnosno za 7,4 posto.

Najviše se pak smanjila industrijska proizvodnja u Irskoj, za 15,7 posto. Slijede Latvija i Finska s padom proizvodnje za 7,8 odnosno za 6,8 posto.

U Hrvatskoj je u travnju industrijska proizvodnja pala za dva posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U ožujku bila se smanjila za pet posto.

Isti postotni pad bilježila je u travnju i Nizozemska, a blizu je i Mađarska sa smanjenjem proizvodnje za 2,3 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. (H)

You may also read!

wall

Na Wall Streetu novi rekordi, europske burze oštro pale

Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno dok su ulagači čekali hoće li se nastaviti mirovini pregovori između

Read More...
hnb

Na Danu otvorenih vrata HNB-a više od 700 građana

Tijekom Dana otvorenih vrata Hrvatsku narodnu banku (HNB) u subotu je posjetilo više od 700 građana, a uz razgledavanje središnje dvorane,

Read More...
nafta

Cijene nafte blizu 105 dolara

Cijene nafte zadržale su se u petak na međunarodnim tržištima blizu 105 dolara, balansirajući između nagovještaja novog kruga pregovora Irana i

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design