Isplaćeno 51,57 milijardi kuna, odnosno 63,24% dodijeljenih sredstava iz fondova Europske unije

In Financije i gospodarstvo
lova

Na 89. sjednici Vlade Republike Hrvatske ministrica Nataša Tramišak predstavila je Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj koje je potom usvojeno.

Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura (81,56 mlrd. kn).

Do 2. prosinca 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,20 milijardi eura (100,34 mlrd. kn) odnosno 123,03% dodijeljenih sredstava.

Ukupno je isplaćeno 6,79 milijardi eura (51,57 mlrd. kn) odnosno 63,24% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 5,61 milijardi eura (42,64 mlrd. kuna) odnosno 52,29% dodijeljenih sredstava.

Ukoliko sagledamo izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. – 2020. u iznosu od 10,73 milijarde kuna na koju nadodamo 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura.

U razdoblju od 2013. godine do 2. prosinca 2021. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna Europske unije u proračun Republike Hrvatske i sredstava uplaćenih iz Proračuna Republike Hrvatske u proračun Europske unije iznosi 43,63 milijardi kuna u korist proračuna Republike Hrvatske. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatska je u plusu 49,76 milijardi kuna.

Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 132,15% ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja odnosno 78,84% dodijeljenih sredstava.

You may also read!

cagalj

Digitalizacija građevine: HGK najavila izradu smjernica za sektor

"Digitalna tranzicija predstavlja veliku priliku za građevinski sektor. Hrvatska ima dobar temelj kroz digitalizaciju javne uprave, ali zaostaje u

Read More...
Dalibor Kratohvil

Obrtnici trebaju primati punu mirovinu i bez naknade zaštititi svoje proizvode na EU razini

Hrvatska obrtnička komora uputila je u svibnju kroz postupak elektronskog savjetovanja svoje komentare na Nacrt Zakona o mirovinskom osiguranju

Read More...
hrana

Uvozna komponenta značajniji generator rasta cijena hrane od domaće proizvodnje

Odgovornost za rast cijena hrane i proizvoda široke potrošnje u Hrvatskoj nije moguće jednoznačno pripisati pojedinom dioniku u lancu

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design