Javni dug pao 1,5 posto na godišnjoj razini, ispod 279 mlrd kuna

In Financije i gospodarstvo
lova

Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju svibnja 278,9 milijardi kuna, gotovo isto kao i mjesec dana prije, dok je u odnosu na svibanj prošle godine pao za 1,5 posto ili 4,2 milijarde kuna, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

„Smanjenje javnog duga na godišnjoj razini posljedica je smanjenja unutarnje komponente, dok je vanjska komponenta javnog duga zabilježila blago povećanje”, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Unutarnji dug opće države iznosio je na kraju svibnja 172,1 milijardu kuna, što je 3,2 posto manje u odnosu na isti lanjski mjesec.

Vanjska komponenta duga dosegnula je, pak, 106,8 milijardi kuna, što je 1,4 posto više nego godinu dana prije.

„Smanjenju unutarnje komponente duga pridonijelo je smanjenje duga središnje države po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira te po osnovi kredita. S druge strane, povećanje vanjske komponente rezultat je povećanja po osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira”, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u srijedu.

Analitičari te banke očekuju nastavak „razborite fiskalne politike”, odnosno ograničeni rast rashoda, snažniji rast prihoda proračuna i solidan primarni suficit. Zbog toga očekuju i daljnji pad javnog duga.

„Povratak inflacije te snažnija kuna u odnosu na euro dodatni su čimbenici koji bi trebali pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u”, navode analitičari RBA.

Smatraju i da niske kamatne stope i dalje otvaraju prostor za djelomično i troškovno preslagivanje portfeljne strukture javnog duga.

„U konačnici, podrška fiskalnoj metrici svakako dolazi i od još jedne uspješne turističke sezone, što će djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna. Uz zadržavanje rasta primarnih rashoda ispod rasta nominalnog BDP-a, navedena kretanja svakako će pozitivno utjecati na statistiku javnog duga”, zaključuju analitičari RBA.

Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, na kraju prvog tromjesečja udio javnog duga Hrvatske u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je 76,2 posto, što je 6,4 postotna boda manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Vlada je, pak, nedavno prihvatila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godine, prema kojima bi udio javnog duga u BDP-u trebao u 2019. pasti na 71,5 posto, s ove godine projiciranih 74,5 posto. Potom bi u 2020. trebao pasti na 68,5 posto, a u 2021. na 65,4 posto. (H)

You may also read!

Jedna manje

Konzum nastavlja s kampanjom „Jedna manje“ čiji je cilj smanjenje plastičnog otpada

Konzumova kampanja „Jedna manje“, koja za cilj ima promociju korištenja višekratnih ekoloških torbi za kupnju i smanjenja plastičnog otpada

Read More...
šuma hrane komunlac

U Koprivnici posađena najveća šuma hrane u Hrvatskoj

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF danas je u suradnji s Gradom Koprivnica i njihovim komunalnim poduzećem Komunalac posadila

Read More...
Predstavljena Hrok ESG platforma razvijena u suradnji s bankama

Predstavljena Hrok ESG platforma razvijena u suradnji s bankama

U Zagrebu je danas predstavljena ESG platforma koju je razvio Hrok u suradnji s vodećim bankama u Hrvatskoj. Na

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design