Na Danu otvorenih vrata HNB-a više od 1.100 građana

In Bankarstvo
hnb

Tijekom Dana otvorenih vrata Hrvatsku narodnu banku (HNB) u subotu je posjetilo više od 1.100 građana, a osim što su razgledavali središnju okruglu dvoranu, dio ih je sudjelovao i na kratkim edukativnim radionicama financijskog opismenjavanja.

U sklopu Dana otvorenih vrata tako su održane tri radionice na koje su se građani mogli sami prijaviti – o koristima štednje, HNB-u u eurosustavu, dok je najveći interes pobudila ona na kojoj se moglo više doznati o euronovčanicama, uključujući i to kako prepoznati krivotvorinu.

Događaju su između ostalih nazočili guverner HNB-a Boris Vujčić te njegova zamjenica Sandra Švaljek, koji su se susreli sa studentima i predstavnicima udruga.

Vujčić je održao predavanje o donošenju odluka iz monetarne politike i načinu funkcioniranja Upravnog vijeća Europske središnje banke, kojega je guverner HNB-a član.

Izrazio je zadovoljstvo interesom građana, kako za rad HNB-a i edukativne radionice, tako i za razgled glavne zgrade središnje banke, koja je, kako je izjavio, jedan od “dragulja arhitekture u Zagrebu i Hrvatskoj”.

Švaljek je održala predavanje o načinu na koji su središnje banke prepoznale činjenicu da živimo u vremenu klimatske krize.

Uskoro klimatska strategija

Najavila je da će HNB uskoro donijeti klimatsku strategiju te po prvi puta izračunati “vlastiti ugljični otisak”, to jest koliko svojim “operativnim aktivnostima” doprinosi emisijama stakleničkih plinova.

Za cilj će si zadati smanjenje tih emisija u idućim godinama.

Tako se priključujemo središnjim bankama koje vlastitim aktivnostima žele svjedočiti o važnosti svijesti o tome da živimo u vremenu klimatskih promjena, te da svojim aktivnostima možemo pridonijeti njihovom ublažavanju, rekla je Švaljek.

Navela je da HNB već sada ima 7,5 posto imovine u održivim vrijednosnim papirima, tzv. “zelenim obveznicama”, pri čemu je tendencija da udio takvih vrijednosnih papira bude i veći.

Pojasnila je da financijska industrija sama po sebi ne spada pod velike zagađivače i ne stvara puno emisija ugljičnog dioksida, no svojim aktivnostima može doprinijeti “ozelenjavanju” cijelog gospodarstva. (H)

You may also read!

Velike porezne promjene stižu 2026.: Viši pragovi, e-računi za sve i fiskalizacija 2.0

Velike porezne promjene stižu 2026.: Viši pragovi, e-računi za sve i fiskalizacija 2.0

Hrvatski porezni sustav ulazi u jednu od najvećih reformi posljednjih godina. Od 1. siječnja 2026. na snagu stupaju opsežne

Read More...
maraska

U Gradskoj kavani predstavljen Heritage: spoj 150 godina tradicije i modernog karaktera

U svečanom ambijentu novootvorene, zagrebačke Gradske kavane Maraska Zadar predstavila je svoj najnoviji premium proizvod, Heritage i započela novo

Read More...
Potencijal za suradnju s Francuzima nikad veći

Potencijal za suradnju s Francuzima nikad veći

Vodeće hrvatske i francuske tvrtke s predstavnicima najviše razine upravljanja u Parizu dogovaraju nove suradnje na Hrvatsko-francuskom forumu. U

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design