S početkom nove godine, u sklopu petog kruga porezne reforme, na snagu stupaju i neke značajne zakonske promjene za poduzetnike. Najznačajnije su izmjene i dopune.
Zakona o porezu na dohodak, Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit te Zakon o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. U nastavku donosimo kratak pregled najvažnijih novosti, uz komentar predsjednika Udruženja računovođa HGK Davora Brkića koji ističe kako pozdravlja svako porezno i administrativno rasterećenje, ali i poručuje da se računovodstvena struka i dalje zalaže za jednostavniju primjenu poreznih propisa te pojednostavljenje poreznog sustava u cjelini.
„Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2021. donose snižavanje stopa poreza na dohodak s 36 na 30 posto, i to za godišnje dohotke veće od 360.000 kuna te s 24 na 20 posto za godišnje dohotke do 360.000 kuna, a tu je i snižavanje stope s 12 na 10 posto koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti, poput iznajmljivanja stanova ili apartmana. Zanimljivo je da se propisuju i dva nova neoporeziva primitka – nacionalne naknade za starije osobe te primitci od rada ili djelatnosti ”digitalnog nomada” čime se Hrvatska i službeno otvara prema takvoj vrsti rada“, pojasnio je Brkić, dodavši kako se uvodi i stroži porezni tretman kod nerazmjera dohotka i imovine, koji je dosad iznosio 54 posto, a ubuduće će iznositi 30 posto uvećano za 100, odnosno 60 posto.
Administrativno rasterećenje predviđeno je i za prijavu dohotka od imovine ostvarene od najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina, pri čemu javni bilježnici (kada se ugovori sklapaju kod njih) Poreznoj upravi moraju dostaviti ovjerene isprave. Uvodi se i mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci daju radnicima, članovima uprave te fizičkim i drugim povezanim osobama.
Početak 2021. donosi i izmjene Zakona o porezu na dobit. Tako će obveznici poreza na dobit s prihodom do 7,5 milijuna kuna, umjesto dosadašnjih 12 posto, plaćati 10 posto poreza na dobit. “I stopa poreza po odbitku će se pri isplati dividendi i udjela u dobiti inozemnim osobama koje nisu fizičke smanjiti s 12 na 10 posto jer se i izmjenama Zakona o porezu na dohodak smanjuje stopa poreza na dohodak od kapitala ostvarena po osnovi dividende i udjela u dobiti s 12 na 10 posto. Predloženo je i smanjenje stope poreza po odbitku za nastupe inozemnih izvođača, odnosno umjetnika, zabavljača, sportaša i drugih, s 15 na 10 posto. Sve to će nas učiniti privlačnijim stranim investitorima i dugoročno dobro utjecati na proračun“, kazao je Brkić.
Što se tiče Zakona o PDV-u, Brkić naglašava kako se najbitnije promjene odnose na dizanje praga za primjenu oporezivanja prema naplaćenim naknadama sa sadašnjih 7,5 milijuna na 15 milijuna kuna čime će, prema procjenama Ministarstva financija, 96 posto poreznih obveznika moći birati način oporezivanja. „Zbog trenutne situaciju s rokovima plaćanja i likvidnošću mnogih subjekata, ovo je svakako pozitivan potez, iako napominjem kako u budućnosti zakonodavac svakako mora djelovati na poboljšanju likvidnosti gospodarstva i inzistirati na zakonski definiranim rokovima plaćanja kako i oni subjekti koji ne spadaju u ovu kategoriju ne bi bili u podređenom položaju“, izjavio je Brkić.
Ukida se i oslobođenje plaćanja PDV-a za uvoz dobara male vrijednosti, i to do 22 eura iz trećih zemalja, čime se ono usklađuje s europskim direktivama. Također, regulira se i prodaja dobara na daljinu, tako što će se nakon prelaska vrijednosti praga od 77.000 kuna oporezivati u državi članici u kojoj primatelj dobara koji nije porezni obveznik ima prebivalište.
To znači da će strani porezni obveznici plaćati hrvatski PDV kada ukupna vrijednost prodaje dobara na daljinu te telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljenih usluga prijeđe prag od 10.000 eura, i obrnuto – hrvatski porezni obveznici plaćat će PDV neke druge članice kada vrijednost navedenih isporuka prijeđe prag od 77.000 kuna.
Moguće će biti i obračunsko plaćanje PDV-a pri uvozu, što je prvotno dano kao mogućnost za vrijeme trajanja izvanredne situacije s COVID-om, a to konkretno znači da se PDV pri uvozu smatra plaćenim ako ga porezni obveznik, upisan u registar obveznika PDV-a, koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti, iskaže kao obvezu u prijavi PDV-a i takav način obračunavanja i plaćanja PDV-a zatraži odgovarajućim popunjavanjem carinske deklaracije kojom se dobra puštaju u slobodni promet.
U izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom od iduće se godine pravilnikom propisuje blagajnički maksimum, prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika, što će propisati ministar financija pravilnikom 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona. Nakon dvije godine prilagodbe počinje i obveza provedbe postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja te obveza iskazivanja QR koda na svakome izdanom i fiskaliziranom računu.
