Zahvaljujući ponajviše snažnom rastu osobne potrošnje i izvoza, ali i nastavku jačanja investicija, makroekonomisti procjenjuju da se rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju ubrzao na 3 posto na godišnjoj razini.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju, a sedam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,0 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,8 do 3,4 posto.
Bit će to već 11. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,5 posto na godišnjoj razini.
Rast plaća i zaposlenosti potiče potrošnju
Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.
“Očekujemo solidan rast osobne potrošnje, što temeljimo na rastu prometa u trgovini na malo i zaposlenosti, padu nezaposlenosti i rastu raspoloživog dohotka. Raspoloživi dohodak je, osim rasta (neto) plaća, povećan nižim troškovima (re)financiranja te priljevom deviza na osnovu turističke djelatnosti”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Na rast osobne potrošnje ukazuje jačanje prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 34 mjeseca zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.
U drugom je tromjesečju maloprodaja porasla oko 4,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pri čemu je samo u lipnju skočila 7,8 posto, najviše u posljednjih 10 godina.
To se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća nakon poreznih promjena početkom godine.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je za lipanj 6.005 kuna, što je na godišnjoj razini nominalno više za 5,6 posto ili 319 kuna.
Osobnoj potrošnji pridonosi i rast zaposlenosti, odnosno pad nezaposlenosti. Tako se posljednjih mjeseci stopa registrirane nezaposlenosti kreće na 10,8 posto, najnižoj razini od 2000. godine, od kada DZS prati ovaj pokazatelj.
Raste izvoz roba i usluga
Pozitivno će na BDP utjecati i snažan rast izvoza, što se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.
Prema podacima DZS-a, robni izvoz iznosio je u prvih šest mjeseci 49,65 milijardi kuna, što je gotovo 14 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.
“Izvoz i roba i usluga nastavio je u drugom tromjesečju solidno rasti potvrđujući bolje rezultate hrvatskih izvoznika, ali i Hrvatsku kao primamljivo turističko odredište. Ipak, pozitivne učinke izvoza umanjuje i nastavak rasta uvoza”, navodi jedan od makroekonomista.
Uvoz je, naime, u prvom polugodištu porastao za 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 79,83 milijarde kuna.
No, premda bi neto izvoz roba mogao imati negativan doprinos rastu, rast izvoza usluga trebao bi kompenzirati taj negativni doprinos, poručuju makroekonomisti.
A tome najviše pridonosi snažan rast turizma. Tako je, prema podacima DZS-a, u prvih šest mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno 20,4 milijuna noćenja, 23 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom su strani turisti ostvarili 18,34 milijuna noćenja, što je porast od 25 posto.
Usporen rast industrijske proizvodnje
I dok potrošnja i izvoz potiču rast BDP-a, pozitivan utjecaj industrijske proizvodnje bit će slabiji jer se njezin rast usporava.
U prvih šest mjeseci ove godine proizvodnja je porasla samo 2,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To predstavlja znatno usporavanje, s obzirom da je u cijeloj prošloj godini industrijska proizvodnja skočila 5 posto.
“Nastavlja se rast industrijske proizvodnje i izvoznih aktivnosti, ali s nešto nižim utjecajem na dinamiku kretanja BDP-a”, navodi jedan od makroekonomista.
Očekuje se i nastavak rasta investicija, osmi kvartal zaredom, no sporije nego u prethodnom tromjesečju kada su bruto investicije u fiksni kapital porasle za 5,7 posto na godišnjoj razini.
“Uz nešto sporiju dinamiku, odnosno nižu godišnju stopu rasta, očekujemo i rast bruto investicija u fiksni kapital”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Oprez zbog krize u Agrokoru
Do prije tri mjeseca većina makroekonomista očekivala je rast gospodarstva u ovoj godini za više od 3 posto.
No, nakon izbijanja krize u Agrokoru i nakon što je objavljeno da je u prvom kvartalu BDP porastao 2,5 posto, manje od očekivanja, mnogi su smanjili svoje procjene za cijelu godinu.
Prema najnovijoj anketi Hine, sedam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2017. mogao iznositi 2,9 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 3,1 posto.
Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,7 do 3,0 posto.
Makroekonomisti kažu da će kriza u Agrokoru, najvećem domaćem koncernu koji je pod pritiskom dugova bankama i dobavljačima od oko 40 milijardi kuna, utjecati na rast BDP-a u ovoj godini.
No, poručuju da je utjecaj restrukturiranja Agrokora, čija prodaja čini oko 15 posto BDP-a i koji ima poslovne veze s gotovo 2.000 tvrtki, na cjelokupno gospodarstvo vrlo teško procijeniti zbog nedostatka pouzdanih podataka te načina i brzine provođenja restrukturiranja.
Ipak, makroekonomisti smatraju i da ima niz pozitivnih faktora koji će ublažiti negativan utjecaj Agrokora, kao što su očekivana rekordna turistička sezona, rast robnog izvoza, snažnije financiranje iz EU fondova i izravna strana ulaganja.
Rekordna turistička sezona potiče rast gospodarstva
Među prvima je na rizik od Agrokora reagirala Europska komisija, koja je u proljetnim prognozama smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s prethodnih 3,1 na 2,9 posto.
Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje, pak, da će rast BDP-a u ovoj godini iznositi oko 3 posto. I većina domaćih makroekonomista očekuje rast od oko 3 posto.
“Naša trenutna procjena je da će rast u 2017. iznositi oko 2,9 posto, pri čemu trenutno vidimo pozitivne rizike da taj rast bude i blago preko 3 posto, s obzirom da turistička sezona u trećem tromjesečju očigledno ruši sve rekorde. Isto tako stabilan rast u EU povoljno djeluje na kretanje našeg robnog izvoza”, poručuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto. (H)
