Očekuje se da će se zbog klimatskih promjena do 2050. prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj smanjiti za 3 do 8 posto. Potičemo domaću poljoprivrednu proizvodnju, suradnju s domaćim proizvođačima i kratki lanac opskrbe. No, ako se ne na vrijeme ne osvijestimo o klimatskim promjenama, sav naš trud može pasti u vodu zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Potrebne investicije debelo premašuju budžete EU, stoga je nužan i angažman privatnog sektora. Poruke su to s konferencije Klimatske promjene u Hrvatskoj: što možemo i moramo poduzeti?, održane danas u organizaciji Podravke i HGK.
„Konferencija je dio nove suradničke platforme Hrvatske gospodarske komore HGK_COR AKCELERATOR, čiji je cilj ubrzati promjene na ostvarenju 17 globalnih ciljeva UN-a u Hrvatskoj. Odgovor na klimatske promjene je 13. cilj održivog razvoja,“ rekao je potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš.
„Za nas je ovo veoma važna tema. Podravka kao društveno odgovorna kompanija iznimno mnogo resursa posvećuje klimatskim promjenama. Ravnoteža u poljoprivredi ključna je za naše poslovanje“, rekla je članica Uprave Podravke Ljiljana Šapina.
Direktor održivih ulaganja banke Nordea Sasja Beslik predstavio je izvješće o klimatskih rizicima za RH. Prema emisijama stakleničkih plinova, sektori u gospodarstvu s najznačajnijim emisijama su energetika (71 posto), industrija (12 posto), poljoprivreda (11 posto) i gospodarenje otpadom (6 posto).
Postoje tri ključne karakteristike klimatskih promjena u Hrvatskoj: (1) porast prosječne temperature, (2) smanjenje oborina, iako ne u tolikoj mjeri koliko je povećanje prosječne temperature i (3) povećanje frekvencije i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta poput suša i oluja. Najveći utjecaj očekuje se na sektore poljoprivrede i energetike. Prema modelu Sveučilišta Stanford vjerojatnost da će klimatske promjene smanjiti hrvatski BDP za više od 10 posto iznosi 48 posto.
U pogledu poljoprivrede i marikulture, klimatske promjene prijete prinosima ključnih žitarica kao što je kukuruz. Na temelju primjera suše iz 2007., izvještaj ističe i posljedice koje to može imati na cijene prehrambenih proizvoda, poput mlijeka, kruha, jaja i mesa. Po pitanju vinarstva, preporuča se prijelaz na sorte otpornije na topliju klimu. U marikulturi se javlja migracija postojećih vrsta u hladnije vode, dok se istovremeno povećava broj vrsta koje nisu karakteristične za Jadransko more i koje istiskuju domaće.
Turističkim lokalitetima na obali, posebice starim gradskim jezgrama koje su dio baštine UNESCO-a, prijeti podizanje razina mora. Kao jedna od opasnosti navodi se i povećanje temperature, kao i šumski požari. Zbog ovisnosti o hidroelektranama, koje proizvode 48% električne energije, suše su također problem i za sektor energetike. Potencijalan trošak je i onaj popravka energetske infrastrukture nakon oštećenja kod ekstremnih vremenskih uvjeta. Klimatske promjene imat će utjecaj i na zdravlje, ne samo u kontekstu utjecaja visokih temperatura, već i kroz povećanje broja bolesti koje prenose komarci i ptice.
Izvješće donosi i preporuke za pripremu i prilagodbu klimatskim promjenama, ističući uključivanje svih tijela i institucija i izradu analiza koje neće samo procjenjivati posljedice katastrofa poput požara i suša, već i predviđati potencijalne utjecaje na gospodarstvo i društvo.
Voditelj Održivog razvoja Podravke Matija Hlebar predstavio je utjecaj klimatskih promjena na poslovanje Podravke. „Koprivnica i okolica su od 2000. zabilježile povećanje broja dana s ekstremnim dnevnim temperaturama za 77 posto. U razdoblju od 19 godina smanjen je višegodišnji prosjek oborina za -52 mm godišnje.,“ rekao je Hlebar, koji je predstavio i mjere koje Podravka može poduzeti za ublažavanje posljedica, poput izgradnje akumulacija za navodnjavanje, primjene antierozivnih mjera i osiguranja poljoprivredne proizvodnje.
Na nacionalnoj razini RH je pripremila dvije značajne strategije: Strategija niskougljičnog razvoja RH do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu i Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama, koja je u ovom trenutku u procesu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama RH prepoznao je važnost poljoprivrede, energetike i turizma kao sektora u kojem će se provoditi glavnina planiranih aktivnosti predviđenih Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama. Nacrt predviđa ulaganja u visini od gotovo 27 milijardi kuna za razdoblje do 2040. godine, od čega više od polovice otpada na provedbu mjere u sektorima poljoprivrede i šumarstva, gotovo 17,8 milijardi kuna, te u manjoj mjeri energetike i turizma.
