Šampion 6. Dana pršuta je dalmatinski pršut tvrtke Smjeli. Riječ je o manifestaciji koja se ove godine održava 25. i 26. kolovoza u Zadru.
„Hrvatska gospodarska komora podržava Dane pršuta još od osnivanja Klastera hrvatskog pršuta jer smatramo da u proizvodnji pršuta, koji zbog svojih vrhunskih senzornih svojstava i specifične tradicionalne tehnologije proizvodnje, ima velik potencijal i to ne samo u turističkoj ponudi već i u izvozu“, poručio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Nikada do ove godine nije bilo toliko pršuta ujednačene kvalitete što je rezultiralo time da nema brončanih i srebrnih plaketa nego su svi ostali dobitnici zlatne plakete. I ove je godine prvi dan manifestacije posvećen struci pa se tako u hotelu Kolovare održavaju brojne radionice i okrugli stol na temu: “Kontrola zaštićenih hrvatskih pršuta i njihov plasman u izazovnom vremenu pandemije“, a subota je rezervirana za izložbeno prodajnu prezentaciju pršutara na Trgu Petra Zoranića.
„Zbog krize uzrokovane pandemijom u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, bilježimo pad turizma za gotovo 50 posto, a južnije od Zadra zabilježili smo još snažniji pad. Pad turističke potrošnje i blokada HORECA kanala posebno je utjecala na smanjenje potražnje i prodaje vina i pršuta koji su perjanica eno-gastronomske ponude i dio identiteta pojedinih turistički destinacija ovdje na Jadranu, ali i na kontinentu“, rekao je Kovačević i dodao kako za pršutare, nažalost, ne postoji Nacionalni program pomoći kao za vinare, ali ako situacija potraje, osim horizontalnih mjera za očuvanje radnih mjesta i likvidnost, država bi trebala razmisliti i od drugim oblicima pomoći ovom sektoru. Smatra kako je upravo ova kriza pokazala da je uz prodaju u turizmu važno imati i stabilnije prodajne kanale. Posebno, mrežu trgovačkih lanaca i to ne samo u Hrvatskoj već i izvozno-prodajne kanale na inozemnim tržištima.
„To je posebno važno jer proizvodanja pršuta u RH iz godine u godinu raste, sve je bolje povezivanje primarnih proizvođača svinja s proizvođačima pršuta. I ono što svakako ohrabruje kao podatak je da se u zadnjih nekoliko godina u pogone za proizvodnju pršuta uložilo više od 270 milijuna kuna i da su to automatizirani pogoni s najnovijim tehnološkim dostignućima i inovacijama što je uz tradicionalnu, zaštićenu, i specifičnu tehnologiju proizvodnje ključan preduvjet produktivnosti i konkurentnosti“, poručio je Kovačević.
Dodatni poticaj izvozu pršuta svakako je i njegova vrhunska kvaliteta o čemu svjedoči i to da su krčki, drniški i dalmatinski zaštićeni oznakom zemljopisnog podrijetla, a istarski oznakom izvornosti. Prema podacima iz studije Europske komisije objavljene početkom 2020. procjenjuje kako je vrijednost ukupne prodaje proizvoda s geografskim porijeklom u 2017. godini iznosila je 74,7 milijarde eura od čega poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 27,3 mlrd € vrijednosti. Prema tome istraživanju zaštićeni proizvodi u najvećoj se mjeri traže u zemlji proizvodnje (58%), a procjenjuje se kako izvoz svih proizvoda sa zaštićenim oznakama čini 15,5% ukupnog izvoza sektora proizvodnje hrane i pića. Prema istoj studiji, vrijednost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa zaštićenom oznakom raste za 55% u odnosu na proizvode koji nemaju zaštićenu oznaku.
Hrvatska je još uvijek velika uvoznica pršuta, s manje od 500.000 komada ne podmiruje ni 50 posto vlastitih potreba. Još uvijek bilježimo veliki uvoz, ali vjerujem, poručio je Kovačević, da će se zbog povećanja proizvodnih kapaciteta situacija promijeniti i da ćemo postići samodostatnost.
Inače, u 2019. Hrvatska je uvezla 3.646 tona proizvoda od plećke i buta vrijednosti više od 20 milijuna Eura, a izvezla 910 tona vrijednosti 6,3 milijuna €. Na tržišta zemalja EU u 2019. godini plasirano je 83% vrijednosti ovih proizvoda. U 2019. godini prvo izvozno tržište za ove proizvode je s udjelom od 37% u ukupnoj vrijednosti izvoza proizvoda od plećke i buta je Slovenija, a potom slijede Poljska i Njemačka.
