Pitanje zdravlja i sigurnosti na radu, kao i primjerenih uvjeta rada globalna je tema za cijeli svijet, posebice u uvjetima digitalizacije, umjetne inteligencije, razvojnih i klimatskih promjena, pandemije, nepovoljnih demografskih kretanja, organizacijskih i drugih promjena u svijetu rada, koje donose nove rizike, izazove ali i prilike.
Tripartitna agencija UN-a, koja djeluje od 1919.godine, Međunarodna organizacija rada (MOR) okuplja predstavnike vlada, poslodavaca i radnika, postavlja standarde rada, razvija politike i programe koji promiču dostojanstven rad za sve žene i muškarce. Glavni ciljevi MOR-a su promicanje prava na radu, poticanje dostojnih mogućnosti zapošljavanja, jačanje socijalne zaštite i jačanje dijaloga o pitanjima vezanim za rad.
MOR ima za cilj osvijestiti svjetsku javnost o dimenzijama i posljedicama nesreća na radu, ozljeda i bolesti te staviti zdravlje i sigurnost svih radnika na međunarodnu agendu kako bi se potaknulo i podržalo praktično djelovanje na svim razinama, ističući pri tome da je samo dostojanstven rad i siguran rad.
Međunarodna konferencija rada je poznata kao svjetski parlament rada te je najveće svjetsko okupljanje posvećeno svijetu rada, a na kojem sudjeluju predstavnici vlada, sindikata i poslodavaca iz 187 država članica Međunarodne organizacije rada.
Ove godine od 27. svibnja do 11. lipnja, predstavnici vlada, poslodavaca i radnik, među kojima i oni iz Hrvatske raspravljaju o pitanjima svijeta rada na Međunarodnoj konferenciji rada u Ženevi. Na dnevnom redu Konferencije nalaze se teme vezane za sigurnost i zdravlje na radu, naukovanje, te socijalno i solidarno gospodarstvo.
Delegacije raspravljaju o ključnim problemima svijeta rada, usvajaju i nadziru primjenu Međunarodnih standarda rada. Posebno je važno uključivanje sigurnih i zdravih radnih uvjeta u MOR-ov okvir temeljnih načela i prava na radu kroz amandman na stavak 2. Deklaracije MOR-a o temeljnim načelima i pravima na radu, koja je usvojena1998.godine.
Deklaracije su rezolucije Međunarodne konferencije rada koje se koriste za davanje službene i autoritativne izjave i ponovno potvrđivanje važnosti koju članovi pridaju određenim načelima i vrijednostima.
Iako deklaracije ne podliježu ratifikaciji, namjera je osigurati njihovu široku primjenu i potaknuti primjenu kroz političke obveze država članica.
Koliko je aktualno pitanje sigurnosti i zdravlja na radu potvrđuju iskazano stajalište čelnika G 7 i MOR-a.
Glavni direktor MOR-a Guy Ryder govoreći o potrebi poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu na sastanku ministara rada i zapošljavanja G 7 u Wolfsburgu u Njemačkoj, između ostalog je naglasio: „Ako postoji jedna tema o kojoj postoji opći konsenzus, to je ideja da sva radna mjesta trebaju biti sigurna i da ne smiju oštetiti ljude koji obavljaju posao. S tim se slažu i Vlade, i poslodavci i radnici. To je ustavni cilj MOR-a već stoljeće. Ali još smo daleko. Dvije brojke to sažimaju. Gotovo 3 milijuna ljudi svake godine umre od uzroka povezanih s poslom. Osobito u ovom trenutku kada toliko žalimo zbog gubitka života zbog sukoba, moramo se sjetiti koliki su zapravo troškovi nesigurnog rada. A izgubljena proizvodnja zbog izgubljenih radnih dana čini gotovo 4 posto godišnjeg globalnog BDP-a. To povećava ljudski trošak i ekonomski trošak vrlo značajnih razmjera. Djelomično je to naslijeđe nedovršenog posla – opasnosti koje su s nama već jako dugo. I ne zaboravimo perspektive koje smo stekli bolnim iskustvom COVID-a što nije iza nas.”
Što je s tim novim opasnostima? Možemo napraviti poveznicu s prethodnom raspravom o klimatskim promjenama. Opasnosti uzrokovane degradacijom okoliša i klimatskim promjenama stvaraju mnogo novih problema.Jedan je stres zbog topline na poslu – kao što smo vidjeli da se nedavno mnogo raspravljalo u slučaju Katara. Ali to je samo jedan primjer – i stoga jako pozdravljamo mapu puta G7 koja će nam pomoći u rješavanju ovih problema povezanih s klimom. Postoje i nove kemijske opasnosti.I nove opasnosti koje proizlaze iz rada na daljinu – i različitih uvjeta rada kod kuće. Postavlja se i pitanje tko je nadležan za praćenje uvjeta rada u tim prostorima. Na strani MOR-a imamo niz međunarodnih standarda, koji se često u početku bave specifičnim opasnostima, a sada mnogo više općenito sa sustavima zaštite na radu. I trenutno ažuriramo naš normativni okvir o sigurnosti i zdravlju na radu:u bliskoj budućnosti razgovarat ćemo o novom standardu o biološkim opasnostima, a slijedit će i drugi standardi, o kemikalijama i ergonomiji Psihosocijalni hazardi su još jedna važna kategorija.
Vlade također trebaju ojačati svoje nacionalne sustave zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. U tom pogledu vidimo koliko dobro stoji Njemačka.
Vlade se moraju oduprijeti pritiscima da premalo ulažu u inspekciju rada. Potrebne su nam akcije na radnom mjestu koje poduzimaju radnici i poslodavci.I potrebna nam je sektorska akcija, jer vrlo često postoje zajedničke opasnosti u bilo kojem sektoru. Također bih dodao da su nam potrebne dobre prakse duž globalnih lanaca opskrbe. Fond Vision Zero je primjer za to, budući to može pružiti dobru praksu u ovom području.Na kraju ovom prilikom želim posebno naglasiti slijedeće:
Čak i ako postanemo puno uspješniji nego što smo bili u otklanjanju štetnih i opasnih situacija i zaštiti radnih ljudi od štete, to mora biti samo polazište. Nastavak dnevnog reda mora biti promicanje dobrobiti na poslu. Vidimo da je ovo mnogo više u fokusu, posebno nakon COVID-a. Kao što pokazuje “Velika ostavka”, ljudi postavljaju nove zahtjeve što žele od svog rada; a neke vlade posljedično prilagođavaju svoje postupke. “Ne naškoditi” je apsolutni minimum; radnicima je potrebno više ispunjenja – riječima Ustava MOR-a, više “samoostvarenja”. Moramo razmišljati o implikacijama ovoga, na različite načine.
Na Međunarodnoj konferenciji rada ove godine, vodimo raspravu o tome kako podići sigurnost i zdravlje na radu u kategoriju temeljnih načela i prava na radu unutar Deklaracije koju smo prvobitno usvojili 1998. Podrška G7 bit će od neprocijenjive pomoći.
Na skupu ministri rada i zapošljavanja G 7 usvojili su Deklaraciju kojom se aktivnosti usmjeravaju na operacionalizaciju cilja pravednog prijelaza na neutralnost ugljika kroz tri glavna kanala: ulaganje u vještine za zelena radna mjesta, posebno za niskokvalificirane odrasle osobe; proširenje socijalne zaštite radi zaštite prihoda i olakšavanja prijelaza; i poboljšana sigurnost i zdravlje na radu, kako bi se pokrili novi rizici povezani s klimatskim promjenama i politikama koje se provode za njihovo ublažavanje.
Ministri su se složili oko Mape puta za siguran i zdrav rad u zelenoj ekonomiji i priznali važan doprinos Vision Zero fonda u rješavanju utjecaja klimatskih promjena na sigurnost i zdravlje radnika, uključujući i djelovanje kroz pilot projekt koji se bavi klimatskim promjenama, sigurnošću i zdravljem na radu u globalnim lanacima opskrbe.
Glavni direktor MOR-a Guy Ryder iskazao je zadovoljstvo snažnom potporom ministara G 7 za dodavanje sigurnosti i zdravlja na radu postojećim temeljnim načelima i pravima MOR-a na radu.
“Sada, više nego ikad, potreban je integriran i koordiniran odgovor. Onaj koji daje prioritet sigurnosti i zdravlju na radu u kontekstu pravedne tranzicije – i onaj koji osigurava pomak prema otpornim i održivim ekonomijama koje također doprinose ciljevima dostojanstvenog rada za sve i štite radnike od bolesti, lošeg zdravlja, ozljeda ili smrti na radu.Podižući sigurnost i zdravlje na radu na razinu temeljnog prava, Međunarodna konferencija rada izrazila bi svoju odlučnost da zdravlje i sigurnost na radnom mjestu donose značajne ljudske i ekonomske koristi, podupiru inkluzivni gospodarski rast, te su ključni za oporavak usmjeren na čovjeka i budućnost rada”.
Vitomir Begović
