Slovenski poljoprivrednici zasijat će 500 hektara šećernom repom za Viro

In Strateški savezi
viro

Slovenski poljoprivrednici iz okolice Ormoža na proljeće će prvi put nakon deset godina ponovo posijati šećernu repu i to za potrebe virovitičke tvornice šećera Viro, kazao je u razgovoru za ljubljansko Delo od ponedjeljka osnivač zadruge proizvođača šećerne repe Miroslav Kosi.

Repom ćemo zasijati oko 500 hektara, a okvirno smo dogovorili otkupnu cijenu od 36 eura za tonu repe, koju će Viro preuzeti na njivi“, kazao je Kosi.

U Ormožu je do 2006. radila tvornica šećera, a repa se u Sloveniji sijala na 20-ak tisuća hektara. No, tvornica je zbog niskih cijena šećera najprije prodana jednoj nizozemskoj tvrtci, a onda zatvorena. Slovenija od tada nema vlastitog šećera pa ga mora uvoziti, najviše iz Hrvatske i Njemačke.

Sada su cijene repe i šećera znatno više nego u vrijeme kad je slovenska šećerana zatvorena. Ukinute su i nacionalne kvote za proizvodnju šećera, pa mnogi poljoprivrednici iz sjeveroistočne Slovenije opet imaju velik interes za sjetvu šećerne repe. Neki smatraju da bi država trebala pomoći da se u Ormožu ponovo uspostavi tvornica šećera.

No Ministarstvo poljoprivrede smatra da bi osnovnu inicijativu i sredstva za to trebao dati privatni kapital, jer je sjetva šećerne repe, ali i proizvodnja šećera opet vrlo profitabilna djelatnost, piše Delo. (H)

You may also read!

brux

Od podataka do akcije: Budućnost upravljanja je i na ženama

Administrativna opterećenja, financijske prepreke, ravnoteža između posla i obitelji te rodne predrasude u poslovnom okruženju, prepoznate su kako višestruki

Read More...
Vodeći stručnjaci na FER-u o geopolitici i tehnologiji: 'Hrvatska želi sudjelovati u oblikovanju europske budućnosti'

Vodeći stručnjaci na FER-u o geopolitici i tehnologiji: ‘Hrvatska želi sudjelovati u oblikovanju europske budućnosti’

Koja je uloga Hrvatske u trenutačnim geopolitičkim okolnostima? Kakva nas monetarna budućnost očekuje? Neka su od pitanja FERConnecta iz

Read More...
maloprodaja

Njemački instituti i bez carinskog rata prognozirali stagnaciju

Vodeći ekonomski instituti u Njemačkoj sada prognoziraju minimalan gospodarski rast od svega 0,1 posto, znatno slabije od 0,8 posto

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design