Smarter: Poljoprivreda u 2020. odgovorila na nove izazove

In Financije i gospodarstvo
poljoprivreda

Hrvatska poljoprivreda završila je 2020. s rastom vrijednosti proizvodnje za gotovo 5 posto, rekordnim potporama od gotovo 7 milijardi kuna te padom deficita vanjske trgovine za više od 26 posto, ističe se u analizi konzultantske tvrtke Smarter, specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

“Godina je bila gospodarski izuzetno teška, pandemija covida-19 je promijenila način poslovanja i razmišljanja. U takvim uvjetima hrvatska poljoprivreda uspjela je odgovoriti novim izazovima, pa se na kraju 2020. bilježi nekoliko pozitivnih trendova, koji bi mogli pokazati da svaka kriza može biti i velika prilika za zaokret te da su ogromna ulaganja u poljoprivredu (možda) počela davati rezultate”, ocijenili su iz Smartera.

Ističu da je poljoprivrednu, pandemijsku 2020. godinu, Hrvatska završila s rastom vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, odličnim rezultatima u ratarskoj proizvodnji (pšenica, soja, kukuruz i dr.), smanjivanjem deficita vanjskotrgovinske razmjene, uz rekordne isplate različitih oblika potpora poljoprivrednicima.

Potpore i isplate po osnovi Programa ruralnog razvoja, kako navode, značajno su rasle i očito potaknule investicijski ciklus, što je vjerojatno dijelom utjecalo i na rast vrijednosti proizvodnje, ali još značajnije, i na rast produktivnosti.

No, iz Smartera upozoravaju kako se nikako “ne smije zaboraviti da su tijekom godine dodatno isplaćene potpore, kao mjera pomoći zbog korona krize (tzv. covid potpore) sektorima koji su bili na najjačem udaru – sektoru stočarstva (tovno govedarstvo, proizvodnja mlijeka), svinjogojstva, vinarstva…”.

“Raduje nas što su ostvareni pozitivni pomaci, ali smo mišljenja kako je važno poduzimati odlučne korake koji će dugoročnije imati pozitivni učinak na poljoprivredu u cijelosti”, poručili su iz Smartera.

Godina je, kako navode, pokazala da u klimatološki dobroj proizvodnoj godini, u kriznim uvjetima urušavanja tržišta (pad maloprodaje, prekidi u lancu opskrbe, pad kupovne moći), značajnije ulaganje u konačnici daje i dobar rezultat.

“No, rješavanje osnovnih pretpostavki za konkurentnijom poljoprivredom još je ispred nas. Ključnim za 2021. smatramo izradu strateških planova za poljoprivredu što je naša obveza prema novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici”, istaknuli su.

Rast vrijednosti proizvodnje – realan ili sporadičan?

U analizi se iznose procjene Državnog zavoda za statistiku (DZS) prema kojima je poljoprivredna proizvodnja u 2020. rasla za 4,7 posto u odnosu na godinu ranije, odnosno sa 17,9 milijardi kuna na 18,8 milijardi kuna. Zabilježen je i porast neto dodane vrijednosti i produktivnosti od gotovo 10 posto.

Podaci o rastu neto dodane vrijednosti i produktivnosti navode na zaključak da bi rast mogao biti trajniji, no ipak treba pričekati konačne procjene i dublju analizu što ga je pokrenulo, navodi se.

U Smarteru drže kako je na rast vrijednosti proizvodnje, uz rast cijena, u najvećem dijelu utjecala rekordna proizvodnja pšenice, kukuruza i drugih žitarica te uljarica.

Ostvareni su, kažu, pomaci i u ostalim proizvodnjama, primjerice ostvarena je rekordna proizvodnja krumpira, maslina, a pozitivni trendovi su vidljivi i u voćarstvu te proizvodnji povrća, kao što pomaka ima i u nekim sektorima stočarske proizvodnje.

Ipak, “da bismo mogli govoriti o dugoročnim trendovima, treba analizirati konačne rezultate”, kažu u Smarteru.

Slično je, kažu, i s robnom razmjenom, jer veća proizvodnja i izvoz sirovina, a ne proizvoda dodane vrijednosti, sigurno su utjecali na bolju robnu razmjenu, no s tim ne smijemo biti zadovoljni.

“Potrebno je pronaći i dugoročne modele poslovanja kako bi se sirovina u preradbenim kapacitetima pretvorila u proizvode dodane vrijednosti koji će donositi bolju zaradu u globalnoj trgovini”, ističe se u analizi.

Iz Smartera su se osvrnuli i na privremene podatke strukture poljoprivrednih gospodarstava u 2020. koje je objavio DZS, a obuhvaćeno je 173.776 OPG-ova i oko 4.400 poslovnih subjekata, a uspoređeni su s podacima posljednjeg istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava iz 2016.

Rezultati su pokazali da su poljoprivredna gospodarstva koristila ukupno 863 tisuće hektara oranica i vrtova, što je za 2,2 posto manje nego u 2016., dok se u stočarstvu bilježi porast broja svinja, ovaca i peradi, a pad broja goveda.

“Smatramo negativnim korištenje 19 tisuća hektara manje nego je to bilo u 2016.”, istaknuli su u Smarteru te dodali i kako ih posebno zabrinjava što su za 44,4 posto, na 26 tisuća hektara porasle površine na ugaru.

Ugar je, kako pojašnjavaju, obradivo zemljište na kojem se ne proizvodi poljoprivredna kultura niti vrši ispaša, ali se ono održava u stanju pogodnom za ispašu ili obradu te se može kositi, pri čemu se na ove površine dobivaju potpore.

Rekordna isplata potpora

U analizi se iznosi i kako je Agencija za plaćanja u poljoprivredi do kraja studenog prošle godine isplatila 6,8 milijardi kuna poticaja korisnicima svih mjera i programa, a očekuje se da će ukupno u 2020. biti isplaćeno 7 milijardi kuna.

Također se navodi da je Ministarstvo poljoprivrede najavilo kako i u 2021. nastavlja s dodjelom bespovratnih sredstava iz Programa ruralnog razvoja, čiji je glavni cilj povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača i prerađivača, a korisnicima je na raspolaganju više od 2,4 milijarde kuna.

U analizi Smartera se ističe kako je iz planirane okvirne raspodjele opet vidljiva tendencija ulaganja u brojne mjere, od kojih se manje od polovine usmjerava na jačanje proizvodnje, a ostala sredstva su namijenjena socijalnim namjenama i jačanju ruralnih sredina (infrastrukture).

“Na žalost, dosadašnje trošenje na taj način nije pokazalo da se bitno utječe na jačanje poljoprivredne proizvodnje, a niti na očuvanje života na ruralnim prostorima. I dalje smo uvjereni da samo snažnim ulaganjem u proizvodnju i radna mjesta odnosno jačanje gospodarstva može zadržati stanovništvo na ruralnim područjima”, ističu u Smarteru.

U analizi su se također osvrnuli i na pad deficita u robnoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji je u devet mjeseci lani iznosio 758,8 milijuna kuna, što je pad od 26,6 posto.

Naime, izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u devet mjeseci lani iznosio je 1,7 milijardu eura, što je rast od 5 posto, a vrijednost uvoza bila je 2,5 milijardi eura, ili 7,3 posto manje.

U strukturi izvoza ništa se bitno nije promijenilo pa su i dalje najznačajniji proizvodi u izvozu žitarice, kažu u Smarteru.

Mišljenja su kako su pokazatelji trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni dobri, no treba uzeti u obzir da je pad uvoza prije svega rezultat otežanog međunarodnog protoka roba u prvom dijelu godine te smanjenja domaće, posebice turističke potražnje zbog pandemije.

Što se strukture vanjskotrgovinske razmjene tiče iz Smartera naglašavaju kako ona pokazuje u kojim proizvodnjama nismo samodostatni, a čiji su proizvodi iznimno značajni u strukturi domaće i turističke potrošnje. Radi se o mesu, mlijeku, voću i povrću.

“Kriza nam je ove godine otvorila i priliku da razmislimo o načinu na koji proizvodimo i konzumiramo hranu te da se značajnije okrenemo domaćoj proizvodnji. Takav cilj trebao bi biti i sastavni dio Strateške vizije za poljoprivredu i jedan od strateških ciljeva u narednom desetogodišnjem razdoblju“, zaključuje se u analizi. (H)

You may also read!

Erste bank

Erste banka od 1.3. smanjuje kamatne stope na nove stambene kredite

Erste banka donijela je odluku o smanjenju kamatnih stopa na nove stambene kredite uz status klijenta, koja će na

Read More...
fiskal

“Bez računa se ne računa”: Poreznim obveznicima uručeno 216 prekršajnih maloga

Porezna uprava (PU) u petak je izvijestila da je tijekom nagradnog natjecanja "Bez računa se ne računa" provjereno 3,8

Read More...
Dalibor Kratohvil

HOK: Natječaje za EU sredstva potrebno je prilagoditi obrtnicima

EU prilike za obrtnike tema okupljanja stručnjaka sljedećeg tjedna Prema analizi podataka o odobrenim projektima iz posljednje tri godine, sudjelovanje

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design