Nužno je stvoriti pretpostavke za proizvodnju prehrambenih proizvoda s dodatnom vrijednošću i plasirati ih na tržište, rečeno je u ponedjeljak u Vinkovcima na skupu o mogućnostima pripreme EU projekata od šireg interesa za prehrambeno-prerađivački sektor i razvoj Slavonije, Baranje i Srijema.
Naši poduzetnici pripravni su za prihvat sredstava iz europskih fondova, posebice kada je riječ o pametnoj specijalizaciji i stvaranju novih lanaca vrijednosti, kazala je na skupu ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.
Prema podacima koje je iznijela, operativni program Konkurentnost i kohezija u 2017. godini obilježen je značajnim rastom od 483 posto u ugovaranju projekata, pri čemu su najbolji rezultati postignuti u području poslovne konkurentnosti.
Dotaknuvši se projekta Slavonija, Baranja i Srijem navela je kako danas može govoriti o 33-postotnoj ugovorenosti sredstava usmjerenih u taj projekt.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević istaknuo je da, želi li se doista podići gospodarska konkurentnost Slavonije, Baranje i Srijema, treba ulagati u nove industrijske kapacitete i inovacije, a temelj razvoja moraju biti visokofinalizirani proizvodi s dodanom vrijednošću, uz primjenu znanosti i struke.
“Treba jačati prehrambenu industriju, jer je to način ugradnje dodane vrijednost i ostvarenja konkurentnost na domaćem, ali i na tržištu Europske unije, kroz visokofinalizirane proizvode”, kazao je Kovačević.
U predavanju o potencijalima svinjogojske proizvodnje naveo je kako Hrvatska trenutno ima kapacitet za proizvodnju oko 350.000 komada pršuta odnosno šunki godišnje, dok bi joj za ozbiljniju proizvodnju koja bi pokrila domaće potrebe i osigurala prostor za izvoz, trebala godišnja proizvodnja oko milijun komada pršuta odnosno šunki.
“Trebalo bi podići svinjogojsku proizvodnju, posebice crne slavonske svinje na minimalno 500.000 komada, što bi u odnosu na sadašnju proizvodnju značilo rast za oko 50 posto”, rekao je Kovačević.
Govoreći o mjerama za jačanje prerađivačke industrije, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak napomenuo je kako ministarstvo kroz Program ruralnog razvoja i Mjeru 4 osigurava značajna financijska sredstva u iznosu oko 400 milijuna kuna na godišnjoj razini.
Po njegovim riječima, ta sredstva nisu dovoljna za potrebe prehrambene industrije, OPG-ova i drugih poljoprivrednih gospodarstava, ali riječ je o maksimumu koji Ministarstvo može osigurati.
Domaći proizvođači po njegovim riječima mogu proizvesti dovoljne količine hrane kako bi zadovoljili domaće potrebe, ali koči ih stanje na tržištu.
“Mi smo na otvorenom tržištu, ali još uvijek nemamo dovoljno konkurentne cijene naših proizvoda”, kazao je Kraljičak dodajući kako je glavni cilj Ministarstva stvoriti konkurentnog domaćeg proizvođača koji bi, osim na domaćem, bio konkurentan i na tržištu EU-a. (H)
