Suradnja privatnog i javnog sektora temelj brze digitalizacije javne uprave

In Konferencije / savjetovanja
hgk-zgrada

Na jučerašnjem virtualnom poslovnom susretu hrvatskih i estonskih IT tvrtki te B2G i B2B sastancima predstavljena su inovativna e-rješenja namijenjena tijelima javne uprave, lokalne samouprave i različitim područjima gospodarstva.

Uvodne govore održali su ministri vanjskih poslova Hrvatske i Estonije, Gordan Grlić Radman i Eva-Maria Liimets, a oboje su istaknuli važnost međudržavne suradnje i digitalizacije za što brži izlazak iz ekonomske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Radman je naglasio da je digitalna transformacija tema koja je visoko na listi EU prioriteta. „Pandemija je ubrzala promjene na tom polju i natjerala sve vlade da svoje usluge ponude u što većoj mjeri online. Hrvatska i Estonija imaju odlične odnose jer dijelimo mnoge zajedničke interese. Povezuje nas i članstvo u EU-u, NATO-u i Inicijativi triju mora. Imamo veliki potencijal za razvoj gospodarskih odnosa u električnoj i kemijskoj industriji te telekomunikacijama. Naša je odgovornost da otvorimo vrata poduzetnicima i postavimo temelj za razmjenu njihovih ideja kako bi zajednički poboljšali ekonomsku suradnju naših država“, kazao je Radman.

Liimets je poručila kako joj je Hrvatska posebno bliska jer je tu radila kao veleposlanica. „Pandemija je pokazala važnost digitalizacije, naročito javne uprave. U Estoniji je 99 posto državnih usluga dostupno online i zato je država besprijekorno funkcionirala u pandemiji. Posebno mi je drago da se naš model e-recepata za lijekove implementirao i u Hrvatskoj, a nadam se da će i druge zemlje slijediti naš primjer. Digitalizacija poreznih usluga i glasovanja pokazuje da građani imaju povjerenja u sigurnost naših digitalnih usluga. pokazali smo da sigurnost ne smije biti kočnica razvoju digitalizaciji, već poticaj. Odlično kombiniramo javni i privatni sektor, naše tvrtke stalno doprinose razvoju javne uprave i mnoga njihova rješenja su implementirana“, izjavila je Liimets dodavši kako estonske tvrtke imaju izvanredan know how i žele ga podijeliti.

Održana je i panel rasprava o dobrim praksama i budućnosti digitalnog razvoja Hrvatske i Estonije na kojoj su sudjelovali Indrek Õnnik, direktor za globalne poslove u estonskom Ministarstvu gospodarstva i komunikacija, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, potpredsjednica Uprave estonskog Udruženje za informacijsku tehnologiju i telekomunikacije (ITL) Anna-Greta Tsahkna i poslovni tajnik Udruženja za IT HGK Gojko Jelavić, a moderirao je Florian Marcus, savjetnik za digitalnu transformaciju u informativnom centru e-Estonije.

Õnnik je naglasio kako je važno razgovarati o interoperabilnosti javnih uprava, slobodnom protoku podataka i drugim tehničkim aspektima. „Naše zemlje su u mnogočemu lideri po provjeri e-identiteta što nas stavlja u poziciju da razvijamo kooperaciju po tom pitanju. Javno-privatno partnerstvo je temeljni princip brze digitalne tranzicije i jako nam je pomoglo da se ubrzaju procesi i uključi što više naših građana. To je posebno važno jer su upravo građani u centru naših usluga. Također je vrlo bitno da regulativa bude fleksibilna, prihvaća nove tehnologije, odnosno da se donosi u suradnji sa strukom“, rekao je Õnnik, dodavši kako u Estoniji od 2019. imaju digital state framework preko kojeg testiraju različita rješenja privatnog sektora na zajedničkim projektima.

Ako se ta rješenja pokažu dobrima, imaju našu potporu da se šire globalno. Takve stvari imaju veliki utjecaj na promociju suradnje javnog i privatnog sektora. Vlada ne može i ne treba raditi sve sama, postoji različite stvari koje mogu napraviti različiti dionici, a uloga privatna sektora je tu ogromna“, zaključio je Õnnik.

Gršić je kazao kako je Estonija odličan primjer u digitalnoj transformaciji i da Hrvatska nastoji implementirati njihove dobre prakse u digitalizaciji javne uprave. „Otvorenost, učinkovitost i inkluzivnost su odlike kvalitetnog sustava javne uprave. Usluge moraju personalizirane i jednostavne, a mi smo u pandemiji ubrzali procese i implementirali brojne ove funkcionalnosti od kojih bih posebno spomenuo online školu koju smo organizirali u vrlo kratkom vremenu“, rekao je Gršić.

Jelavić je ukratko predstavio domaću IT industriju rekavši kako je 2019. ostvarila preko 27 milijarde eura prometa, uz godišnji rast od 12,4 posto. „Izvoz je dosegao je 8 milijardi kuna, uz godišnji rast od 15 posto, a njegov udio se povećao sa 25 na 30 posto. može se reći da je IT industrija jedna od najpropulzivnijih grana hrvatskog gospodarstva“, poručio je Jelavić.

Tsahkna je istaknula da je digitalizacija nije ograničena samo na javni upravu, već je prisutna u svakom segmentu gospodarstva. „Prve korake prema e-javnoj upravi smo učinili prije dvadesetak godina, a do danas smo stekli bogatu bazu znanja i želimo pomoći drugima. Hrvatska ima dobru poziciju jer postoji politička volja za digitalizaciju, a moram spomenuti i veliki interes hrvatskih tvrtki putem ove platforme“, izjavila je.

U sklopu događanja pet hrvatskih tvrtki (Agrivi, Orqa, Galiot, Infosit i Citus) predstavilo je svoja e-rješenja, a za sam skup je oformljena posebna platforma koja će biti aktivna i nakon samog događanja pa će potencijalni partneri biti u mogućnosti pronaći e-rješenja hrvatskih i estonskih tvrtki u dijelu EXPO, kako bi ostvarili direktni kontakt i suradnju.

Sastanke su organizirali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH, Ministarstvo vanjskih poslova Estonije, Hrvatska gospodarska komora i Estonsko udruženje za informacijsku tehnologiju i telekomunikacije.

You may also read!

wall

Na Wall Streetu novi rekordi, europske burze oštro pale

Na Wall Streetu je prošloga tjedna S&P 500 indeks dosegnuo rekordnu razinu, kao i Nasdaq, zahvaljujući snažnom rastu cijena

Read More...
benzin

Procjene o opskrbi podigle cijene nafte iznad 83 dolara

Cijene nafte prekoračile su u petak na međunarodnim tržištima 83 dolara budući da su procjene o nedostatnoj opskrbi pred

Read More...
turizam

Hrvati na putovanja potrošili 2,6 mlrd eura

Stanovnici Hrvatske u 2023. su na višednevna putovanja po Hrvatskoj i inozemstvu potrošili gotovo 2,2 milijarde eura, a na

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design