Posljedice klimatskih promjena sve su vidljivije i u sektoru šumarstva, a osim sve češćih oluja i požara, tu su i novi nametnici koji ugrožavaju populacije hrasta i jasena, što se sve skupa negativno reflektira i na drvnu industriju, rečeno je u utorak na konferenciji Drvna sirovina.
Direktor sektora za šumarstvo u Hrvatskim šumama Krešimir Žagar je upozorio da u zadnjih desetak godina nema vrste drveća u Hrvatskoj koja nije napadnuta nekim novim štetnikom koji se prije nije pojavljivao, što je posljedica klimatskih promjena, ali i globalnog ubrzanog prometa gdje štetnici dolaze s jednog kraja svijeta na drugi.
Izdvojio je pojavu hrastove mrežaste stjenice koja je prisutna u cijeloj Hrvatskoj, došla je iz Sjeverne Amerike, a napada sve vrste hrastova te izaziva njihovo fiziološko slabljenje.
Tako kroz nekoliko godina može doći do sušenja velikog broja hrastova, koji su najpoznatija i najvrijednija vrsta drveća u Hrvatskoj, što bi naravno za posljedicu imalo i velike ekonomske štete i probleme drvnoj industriji.
Velik problem predstavlja i gljiva halara koja je u Europu stigla iz Kine, napada jasen te također izaziva sušenje, a postoji prijetnja da će Hrvatska kroz nekoliko godina u potpunosti ostati bez populacije tog drveća, upozorio je Žagar.
Tu su i sve prisutnije oluje, pri čemu je ona u srpnju prošle godine “praktički poharala” cijelu Hrvatsku te prouzročila velike štete, pa tako i na hrastu lužnjaku u Spačvanskoj šumi. Također, velik problem predstavljaju i veliki požari, koji se također mogu povezati s klimatskim promjenama.
Izazov s kojim se sektor šumarstva suočava zadnjih nekoliko godina je i nedostatak radne snage, s obzirom da je riječ o zanimanju koje podrazumijeva težak fizički rad, a i jedno je od najopasnijih, rekao je Žagar.
Niske cijene
Predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika Zdenko Bogović također je apostrofirao katastrofalne posljedice lanjske oluje na području Slavonije.
“Došli smo u situaciju, zbog prevelike količine sirovine na tržištu, da i iz naših šuma sirovina ne može naći mjesto na tržištu po normalnim tržišnim cijenama”, izjavio je Bogović.
Nada se da će se to u dogledno vrijeme promijeniti, pri čemu smatra da država treba iznaći modele da ta sirovina završi u domaćoj drvnoj industriji.
Što se tiče ogrjeva za građanstvo, Bogović kaže da je tu situacija povoljna i da sirovine ima u izobilju, pri čemu bi i cijene trebale biti povoljnije no prošlih godina.
Bjelin grupacija, poznata po proizvodnji parketa i podova, u Hrvatskoj broji šest tvornica, a kako je izjavio predsjednik Uprave Bjelin industries Hrvatska Robert Žulj, stanje na tržištu je dosta izazovno, prvenstveno u pogledu cijena, koje su za razliku od prošle godine “dosta niske”.
Najviše su pogođene cijene parketa, to jest podova, jer su skladišta u Europi puna, a s obzirom na određenu stagnaciju u izdavanju novih građevinskih dozvola, posebice u Njemačkoj, nema naznaka da će se te zalihe početi smanjivati. No, napominje Žulj, to toliko ne utječe na Bjelin grupaciju koja je više orijentirana na tržišta Skandinavije i SAD-a gdje je situacija drugačija, a kompanija je također počela otvarati i neka tržišta u Aziji.
Za Požgaj grupu ova godina u “granicama normale”
Požgaj grupa u Hrvatskoj broji četiri proizvodna pogona, a generalni direktor te tvrtke Nikola Požgaj kaže da 90 posto finalnih proizvoda od drveta, poput parketa i dijelova namještaja, završava na europskim tržištima.
Iako je izvoz slabiji za 20-30 posto u odnosu na rekordne godine, prostor za prodaju za “manje igrače” uglavnom postoji. Stoga, Požgaj ocjenjuje da je ova godina “u granicama normale” jer nema značajnijeg pada u odnosu na “normalne” godine, već samo u odnosu na rekordnu 2022. (H)
