Vlada je u četvrtak održala prvi pripremni sastanak za izradu Nacionalnog programa reformi, čiji bi prvi nacrt, po riječima potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva i obrta Martine Dalić, trebao biti dovršen do kraja siječnja.
Na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, Dalić je podsjetila da Nacionalni program reformi, kao i Program konvergencije, sve članice EU-a moraju dostaviti do kraja travnja.
“S pripremama se krenulo ranije kako bismo bili spremni s reformskim prijedlozima dočekati i ocjenu EK nakon dubinskog snimanja, a koja se očekuje u veljači. Do sada je program reformi predstavljao odgovor na ‘nalaz’ EK, a sada Vlada kreće proaktivno, unaprijed se pripremajući“, rekla je Dalić.
Jedna od najvažnijih i najsveobuhvatnijih reformi koja se mora provesti je reforma javne uprave, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić.
Za njezinu provedbu Vlada je u prosincu donijela akcijski plan, koji je poslan na evaluaciju u EK i ukoliko dobije pozitivnu ocjenu, Hrvatskoj će na raspolaganju za njenu provedbu biti 900 milijuna kuna, naveo je.
Dio Nacionalnog programa reformi, po riječima ministra financija Zdravka Marića, bit će i strategija upravljanja javnim dugom. Taj će dokument, najavio je Marić, na dnevni red Vlade doći do kraja siječnja, a obuhvaćat će ‘kalendar’ dospijeća obveza i načine kako će se upravljati javnim dugom.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac je kazala da će u program ući i pojednostavljenje sustava povlačenja sredstava iz EU fondova. To bi trebalo dodatno ojačati korištenje fondova EU, izjavila je Žalac, ističući da je 2016. Hrvatska po prvi put bila “100 posto neto primateljica” sredstava iz Unije.
“Sve reformske mjere koje će biti predložene za krajnji cilj imaju osigurati snažnu potporu gospodarskom rastu te korištenje trenutnih povoljnih makroekonomskih kretanja za postizanje još snažnijeg gospodarskog rasta“, zaključila je Dalić.
Nacionalni program reformi i Program konvergencije članice EU-a dužne su do kraja travnja poslati Europskoj komisiji, a na temelju njih će Komisija izraditi prijedlog preporuka, koje potom usvaja i Vijeće EU-a.
Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a Plan konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike.
Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije. Njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i “zamrzavanje” sredstava EU za državu članicu. (H)
