Hrvatska je u studenom bila među tri zemlje Europske unije s najsnažnijim skokom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, pokazuju u četvrtak objavljeni podaci Eurostata.
U studenom je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj ponovo snažno ubrzala, poskočivši za 3,7 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je uvećana skromnijih 1,6 posto.
Time je Hrvatska bila među tri zemlje EU s najvećim skokom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, koju predvodi Irska, sa skokom proizvodnje za čak 16,3 posto. Slijedi Danska s povećanjem proizvodnje za 4,6 posto.
Pad proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježen je samo u Grčkoj i Portugalu, za po 0,9 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
Na području 28-člane Europske unije sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u studenom 1,6 posto u odnosu na listopad kada je prema revidiranim podacima smanjena 0,1 posto.
Snažno je ubrzala i proizvodnja na jedinstvenom području eura, za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima Eurostata uvećana blagih 0,1 posto.
Oporavak je i u EU i u eurozoni predvodio oporavak proizvodnje netrajnih potrošačkih roba i intermedijarnih roba.
Tako je proizvodnja netrajnih potrošačkih roba u EU u studenom poskočila 2,8 posto u odnosu na listopad kada je smanjena 0,5 posto. U eurozoni je porasla 2,9 posto u odnosu na listopad kada je potonula 1,3 posto, procjenjuju u Eurostatu.
Proizvodnja intermedijarnih roba uvećana je u studenom na mjesečnoj razini 1,7 posto u EU, te 1,6 posto u eurozoni. U listopadu je smanjena 0,3 posto u EU, te 0,2 posto u eurozoni.
Izraženije su razlike između dva područja u proizvodnji energije, koja je u EU snažno pojačana u studenom na mjesečnoj razini, za 1,7 posto. U listopadu je na mjesečnoj razini porasla samo 0,4 posto. U eurozoni je pak rasla gotovo ravnomjerno, za 1,2 posto u odnosu na listopad kada je uvećana 1,1 posto.
Izrazit skok proizvodnje i na godišnjoj razini
Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u studenom poskočila 7,2 posto, nakon što je u prethodnom mjesecu uvećana skromnih 1,7 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
Time se Hrvatska svrstala uz bok Sloveniji i Nizozemskoj, gdje je proizvodnja na godišnjoj razini uvećana 7,4 odnosno 7,0 posto.
Najviše je prema Eurostatovim podacima na godišnjoj razini u studenom uvećana industrijska proizvodnja u Irskoj, za 14,6 posto, te u Latviji, za 11 posto, i Danskoj, za 10,7 posto.
Pad je zabilježen samo na Malti i u Švedskoj, za po 0,8 posto, izvijestio je EUROSTAT.
Na razini EU industrijska je proizvodnja na godišnjoj razini u EU uvećana 3,1 posto, te 3,2 posto u eurozoni. U listopadu je prema revidiranim podacima Eurostata u Uniji porasla 0,6 posto, te 0,8 posto u 19-članoj eurozoni.
Najviše je pritom poskočila proizvodnja energije, za 4,4 posto u EU, te 5,9 posto u eurozoni. U prethodnom je mjesecu u EU stagnirala a u eurozoni je porasla 2,3 posto. Izrazitije je uvećana i proizvodnja netrajnih potrošačkih roba, za 3,6 posto u EU, te 3,7 posto u eurozoni. (H)
