GED 2022: Klasični sajmovi nemaju alternativu

In Održane konferencije
svi-ged-2022

Održana 8. Konferencija o sajmovanju

Sajmovi povezuju ljude, ideje i gospodarstvenike

Na ovogodišnjoj, 8. Konferenciji o sajmovanju, ukazano je na važnost suradnje sajamske industrije kako na razini Hrvatske, tako i u regionalnim okvirima pri čemu su osobito značajne mogućnosti koje pruža prekogranična suradnja na izgradnji zajedničkih brendova. Prilike za povezivanje poduzetnika postoje u cijeloj regiji pri čemu su sajmovi platforma koja povezuje ljude, ideje i gospodarstvenike vodeći ih prema zajedničkom cilju, a to je optimizacija poslovanja i nastupa na tržištu kako bi se ostvarili bolji poslovni rezultati i uspješnije poslovanje.

Svjetski dan sajmova – Global Exhibition Day 2022 – i ove je godine u Hrvatskoj obilježen velikom konferencijom o sajmovanju koju su 1. lipnja pod naslovom „Transformacija sajamske industrije – B2B poslovanje / Sajmovi opet omogućuju direktne kontakte“ na Ekonomskom fakultetu u Osijeku organizirali časopis i portal Suvremena trgovina, Hrvatska gospodarska komora i Osječki sajam. Kao i prošlih godina, cilj je konferencije bio reafirmirati sajmovanje i ozbiljno izmijenjenu ulogu sajmova u suvremenom gospodarstvu. To se odnosi na potragu za novim tržištima, novim potrošačima, ali i na novi odnos prema izlagačima i posjetiteljima.

Naime, sajmove doživljavamo, prije svega, kao pogodan alat i instrument okupljanja privrednika i uspostavljanja širih gospodarskih veza, ubrzanom regionalnom razvoju i povezivanju proizvodnje i tržišta. Na ovogodišnjoj, 8. Konferenciji o sajmovanju, kroz stručna izlaganja i raspravu, razmotrilo se niz tema koje su značajne za taj gospodarski sektor te je nastavljen rad na afirmaciji Osječkog sajma kao buduće hrvatske Anuge – značajnog sajma hrane u ovom dijelu Europe.

Sudionici Konferencije bili su gospodarski subjekti – tvrtke i obrti, hrvatski izvoznici, direktori sajmova iz regije, predstavnici gospodarskih udruženja (komora i poslodavaca) i nadležnih državnih institucija (ministarstava i agencija) iz Hrvatske i susjednih zemalja. Na konferenciji se, uz ostalo, raspravljalo o budućnosti sajmova, iskustvima iranske sajamske industrije, organiziranju hibridnih sajmova te ulozi Osječkog sajma u regionalnom razvoju. Premda je internetska tehnologija u pandemijsko vrijeme bila dominantna, ona je i danas važna u pripremi sajmova. No, u prvi plan stavlja se kontakt uživo i razmjena iskustava.

U sajamskoj industriji danas je naglasak na specijaliziranim konferencijama i sajmovima, rečeno je na konferenciji. Također, bilo je riječi o novom trendu specijaliziranih sajmova kao i važnosti domaćih proizvoda i njihovom izlaganju na sajmovima. Uz to, rat u Ukrajini, odražava se i na sajamsku industriju. Po završetku konferencije sudionici su obišli prostor novog Gospodarskog centra.

Glavne teme konferencije
Sajmovi – novo normalno, odnosno sajmovanje u novim uvjetima poslovanja bila je jedna od glavnih tema cijeloga skupa u nastojanju da se odgovori na pitanje zašto se širi broj sajmova i povećava broj izlagača unatoč novim oblicima poslovne komunikacije. Analiza događanja na svjetskoj poslovnoj pozornici jasno pokazuje izuzetan uzlet sajamskog poslovanja – kroz broj sajamskih priredbi i povećani broj izlagača, pa se slijedom toga željelo upozoriti na tri temeljne funkcije sajmova koje se ne bi smjele zapostaviti, a to su poslovna, makroekonomska i socijalna funkcija.

Ujedno, treba znati kako za mnoge tvrtke u razvijenim zemljama sajmovi još uvijek predstavljaju središte komunikacijskih i marketinških aktivnosti, osobito u B2B komunikaciji. Ipak, sajmovi doživljavaju promjene – sve su više specijalizirani u odnosu na proizvode ili tržišta, traju sve kraće s intenzivnijim programom, dopunjuju se raznim komplementarnim sadržajima i traže sve višu razinu izlagačkih prostora. Nakon nekoliko godina pada broja izlagača, zemalja i posjetitelja, na brojnim sajmovima uvode se određene promjene.

Uz sajmove se vežu konferencije, prezentacije, okrugli stolovi, posjeti postrojenjima i objektima, a sve kako bi se dala veća važnost, pružilo više mogućnosti i privuklo što više izlagača i posjetitelja. Isto tako se uz stručne skupove sve više organiziraju sajamsko-izložbene aktivnosti, često na vrlo zavidnoj izlagačkoj razini.

Pored klasičnih sajamskih priredbi u Hrvatskoj djeluje oko 500 sajmova trgovačkoga karaktera i oni imaju svoje specifičnosti, ali i važnu socijalnu komponentu. Za vrijeme lockdowna oni su pretrpjeli velike štete, a izostale su poslovne aktivnosti vezane uz taj tip sajmova pa je sa skupa upućeno pitanje imamo li odgovore na njihovu problematiku.

Pred sajmovima je svijetla budućnost
Sajmovi nude kontakte licem u lice koji su nezamjenjivi. Poruka je to Svjetske sajamske organizacije, ali i Srećka Sertića, direktora i glavnog urednika časopisa Suvremena trgovina, u njegovom pozdravnom govoru sudionicima konferencije. „Prestankom korone sajmovi bilježe dobre rezultate. Gospodarstvo se ponovno otvara, a sajmovi opet omogućuju direktne kontakte. Rečeno je to nedavno i na konferenciji Svjetske sajamske organizacije, održanoj u Poznanju. Stoga je pred sajmovima svijetla budućnost“, dodao je Sertić.

On je istaknuo da na činjenicu da sajmovi opet omogućuju direktne kontakte među gospodarstvenicima, a time i ponovno jačaju B2B poslovanje, pokazuju dva važna događaja – prva je Sedmi godišnji Globalni dan sajmova koji se održava na 1. lipnja. „GED 2022 slavi ulogu sajmova i izložbi u ubrzavanju tempa gospodarskog oporavka, a posebno naglašava kako je poslovna zajednica željna ponovnog viđenja, susreta i upoznavanja novih ljudi. Kampanja GED 2022 usredotočena je na nezamjenjivu vrijednost fizičkih izložbi i poslovnih događaja licem u lice u stvaranju platformi za gospodarski rast i oporavak, kao i savršena prilika za umrežavanje s drugim partnerima“, naglasio je Sertić.

Spomenuo je još jedan važan susret koji će zasigurno imati odraz na buduće sajamske aktivnosti, posebno u Europi koja još uvijek drži oko 65 posto svih relevantnih međunarodnih sajmova, a riječ je o Europskoj konferenciji UFI 2022, vodećem poslovnom susretu europske sajamske industrije. „Temeljna poruka ovogodišnje konferencije glasi: Umrežavanje i važnost susreta licem u lice. Pokazalo se da su osobni susreti najveći pokretač UFI zajednice. Pogotovo u ovom trenutku, važnije je nego ikad da se gospodarstvenici okupljaju kako bi razgovarali i pronašli zajednički jezik i rješenja“, rekao je Sertić dodajući kako je nužno fizički okupiti industriju i osigurati forum za sastanke licem u lice, održavanje veza i izgradnju održivih poslovnih odnosa, što je snažan signal i istodobno pokazuje koliko su međunarodnoj industriji potrebni sajmovi za ponovno oživljavanje poslovanja.

U svom je govoru izrazio nadu kako će i ova konferencija pridonijeti boljem i širem razumijevanju što sajmovi znače i koliko su važan alat za jačanje proizvodnje i izvoza. „Na programu imamo mnoge eksperte iz branše pa se posebno veselim njihovim izlaganjima kao i raspravi u formi panela. A nakon panel rasprave koju ćemo imati u ovoj dvorani, organizirano ćemo posjetiti i novi Gospodarski centar u blizini, u kojem će se u budućnosti održavati Osječki sajmovi, a nadamo se i dugoočekivani Sajam hrane koji smo najavili prošle godine“, istaknuo je Sertić.

Doc. dr. sc. Ivan Kelić, prodekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku, pozdravio je skup u ime domaćina istaknuvši veliko zadovoljstvo što je časopis Suvremena trgovina izabrao upravo osječki Ekonomski fakultet za domaćina ovakvog skupa na kojem se progovara o važnoj tematici. „Smatram kako nas je pandemija koronavirusa uistinu naučila kako je ljudski kontakt, umrežavanje, ključan aspekt u modernom poslovanju, unatoč svim tehnološkim dostupnim alternativama. Ekonomski fakultet u Osijeku upravo je u procesu izrade novih diplomskih studija gdje poseban naglasak stavljamo na B2B segment u kojemu je pak sajamsko poslovanje ključno. Stoga ćemo i teme koje se otvaraju i nadograđuju na ovome skupu inkorporirati u naše nove studijske programe, što će nam zasigurno pomoći da stvorimo još kvalitetniji kadar koji će biti dio vaših uposlenika i suradnika“, naglasio je prof. Kelić.

Sajmovi nemaju alternativu
Pandemija koronavirusa pokazala je da klasični sajmovi nemaju alternativu, a virtualni ne mogu zamijeniti izravni kontakt poslovnih partnera, istaknuto je na konferenciji.

Potpredsjednik HGK Dragan Kovačević ocijenio je kako je za hrvatsko gospodarstvo izvoz razvojni imperativ i ključan faktor za održivi gospodarski rast, a upravo su sajmovi najbolji marketinški alat za promociju i afirmaciju hrvatskih proizvoda i usluga u svijetu. Rekao je kako u Hrvatskoj izvozi oko 15 posto poduzeća, ali ona zapošljavaju više od 50 posto ukupno zaposlenih u gospodarstvu i najveći su investitori u tehnološke inovacije i digitalizaciju, a godišnje realiziraju više od 75 posto ukupne dobiti hrvatskoga gospodarstva.

Zbog toga će HGK i dalje prioritetno organizirati sajmove i pružati financijsku potporu našim tvrtkama, poručio je Kovačević. „Za malo tržište, kao što je hrvatsko, koje bilježi velik vanjskotrgovinski deficit, izvoz je razvojni imperativ, ključan za gospodarski rast. Upravo su sajmovi najbolji marketinški alat da bi se promocija hrvatskih proizvoda u svijetu afirmirala. U razdoblju pandemije pad sajamskih događanja bio je 90 posto, no kontinuitet sajmovanja ipak je zadržan. Međutim, virtualni sajmovi ne mogu zamijeniti klasične sajmove“, naglasio je Kovačević. Pozdravio je napore lokalnih vlasti na završetku izgradnje osječkog Gospodarskog centra kao buduće jezgre sajmovanja, istaknuvši da Hrvatska mora kreirati jedan strateški sajam hrane i poljoprivrede koji bi trebao biti u Osijeku.

Darko Stanković, predsjednik odbora za gospodarstvo, međunarodnu suradnju i sajmove Hrvatske obrtničke komore (HOK), naglasio je kako je ova konferencija još jedna prigoda da se svi zajedno još jednom uvjerimo u važnost sajmova kao alata marketinga te platforme na kojoj poduzetnici na jednom mjestu mogu spojiti svoju ponudu i potražnju s ponudom i potražnjom svojih potencijalnih kupaca. Istaknuo je kako sajmovi obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima predstavljaju jedan od glavnih modela izlaska na domaće i strana tržišta. „Kako se situacija oko pandemije u dobroj mjeri smirila, dobra je to prigoda za obnovu direktnog kontakta na sajmovima koji su svoja vrata ponovno otvorili izlagačima i posjetiteljima nakon dvije godine pauze i zatvaranja“, rekao je Stanković. Podsjetio je pritom da Hrvatska obrtnička komora uz sufinanciranje nastupa na inozemnim sajmovima u iznosu od 50 posto ukupnih troškova standardno uređenog izložbenog prostora za svoje članove priprema nastup po principu „ključ u ruke“. Od 1995. godine do danas održano je 319 sajmova i izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu u organizaciji ili suorganizaciji, te uz sufinanciranje HOK-a na kojima je nastupilo više od 15 tisuća naših izlagača.

Ove brojke govore o važnosti sajmova kao alata za tržišnu prezentaciju obrtnika, a Hrvatska obrtnička komora nastaviti će podupirati svoje članove i poticati njihov izlazak na hrvatsko i međunarodno tržište, poručio je Stanković naglašavajući važnost izravnog kontakta na ovakvim skupovima kao najbolje platforme za stvaranje odnosa povjerenja među poslovnim partnerima.

Dvojbeni smjer europske poljoprivredne politike
Zastupnik u Europskom parlamentu Ladislav Ilčić rekao je kako je u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a te u Strategiji „Od polja do stola“ iznimno važno skraćivanje lanaca distribucije od proizvođača do potrošača, čemu sajmovi mogu dati značajan doprinos. Istaknuo je kako se mali i srednji proizvođači teško mogu nositi s konkurencijom u obliku velikih multinacionalnih kompanija kako u smislu promocije, tako i plasmana proizvoda, a što je duži lanac od proizvođača do potrošača to više proizvod gubi na svojoj originalnosti i kvaliteti.

Naglasio je kako je veliki problem Europske unije u tome kako objasniti kupcu koji je proizvod kvalitetan, te je poručio kako su upravo sajmovi jedna važna platforma za izgradnju povjerenja među dionicima na tržištu. Trendove u sektoru poljoprivrede Europske unije ocijenio je zabrinjavajućim navodeći zaključke recentne studije prema kojoj će izvoz poljoprivrednih proizvoda Europske unije pasti 16 posto, zarada farmera smanjiti se za oko 20 posto, a uvoz istodobno porasti za čak 100 posto.

Upozorio je kako inzistiranje na visokim ekološkim standardima proizvodnje u EU stvara pritisak na cijene i da će ti proizvodi biti sve skuplji te će se tržište još više okretati uvozu jeftinijih proizvoda iz trećih zemalja. „To znači da ćemo u konačnici jesti sve manje kvalitetnu i manje zdravu hranu. Ta tendencija nije dobra i to se mora mijenjati prvenstveno podizanjem razine svijesti kod potrošača i dolaskom direktno do kupca. Svaki direktan kontakt između proizvođača i kupca te smanjivanje tog lanca distribucije jedan je od ključnih ciljeva ne samo u poljoprivredi, nego i u drugim sektorima“, naglasio je Ilčić.

Zamjenik gradonačelnika Osijeka Dragan Vulin poželio je svim sudionicima konferencije toplu dobrodošlicu u grad Osijek te izrazio veliko zadovoljstvo što je opet došlo vrijeme da se organiziraju ovakvi susreti uživo. Podsjetio je kako je Osijek prepoznat kao grad sajmovanja u Republici Hrvatskoj te izrazio nadu da će se to uskoro dodatno proširiti zahvaljujući izgradnji Gospodarskog centra, što će utjecati na jačanje gospodarstva ovoga dijela Hrvatske, ali i šire.

„Gospodarski centar zajednički je projekt Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije te je naš zajednički cilj pomoći organizaciju kvalitetnih događaja, sajmova i drugih manifestacija“, istaknuo je Vulin pozivajući sve prisutne da se priključe tom razvoju sa svojim idejama i projektima.

Iran je prilika za naše tvrtke
Njegova Ekscelencija Parviz Esmaeili, veleposlanik Islamske Republike Iran u RH, a potom i prof. dr. sc. Esad Prohić, bivši veleposlanik RH u Iranu, govorili su o iskustvima iranske sajamske industrije. Istaknuto je da Iran ima brojne velike međunarodne specijalizirane sajmove iz različitih područja, od turizma i zdravlja, pa do hrane i industrije te da Hrvatska u toj zemlji, 13 puta većoj od RH, ima prigodu za uspješan plasman svojih proizvoda.

Veleposlanik Esmaeili je istaknuo kako se od 17. do 21. lipnja održava iranska hrvatsko-trgovinska konferencija nakon potpisivanja memoranduma o razumijevanju između gospodarskih komora Irana i Hrvatske povodom 30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između dviju zemalja.
U nadolazećim mjesecima u Iranu je planirano održavanje nekolicine zanimljivih sajmova, a već u lipnju na programu je Iran agrofood u Teheranu. Iranska poljoprivredna i prehrambena industrija pokazuje snagu čak i u teškim vremenima jer se za 28. izdanje ovog sajma prijavilo 311 izlagača te će ugostiti trgovačke posjetitelje iz cijelog Irana i susjednih zemalja.

To Iran agrofood čini najvećim sajmom u Iranu od izbijanja korone u ožujku 2020. S više od 40.000 trgovačkih posjetitelja i više od 1.400 izlagača iz 40-ak zemalja u izdanjima prije pandemije, Iran agrofood je najvažnija platforma industrije za poslovne kontakte za Iran i njegove susjedne zemlje. Sa svoja četiri namjenska sajma Iran agro, Iran food + bev tec, Iran food ingredients and Iran food + hospitality, Iran agrofood pokriva cijeli procesni lanac od polja do vilice. U rujnu slijedi 14. Međunarodna izložba žitarica, brašna i pekarske industrije (IBEX 2022.) predstavljajući priliku za širenje i ulaganje u ovu industriju.

Iran s više od 80 milijuna stanovnika i kruhom kao osnovnom namirnicom čija je godišnja potrošnja po glavi stanovnika oko 115 kg nudi sigurna i bezrizična ulaganja u ovu industriju. U listopadu je na programu Međunarodni sajam strojeva za pakiranje i tiskanje. Iran Pack and Print Show jedan je od najboljih sajmova u Iranu, posvećen isključivo sektoru strojeva za pakiranje i tiskanje. Sajam služi kao idealna platforma za eminentne profesionalce iz ove branše za razmjenu najnovijih informacija i dostignuća iz sektora. Među ostalim manifestacijama, hrvatskim izlagačima može biti zanimljiva i Međunarodna izložba ribarske industrije (IFEX) kao najveća ribarska izložba na Bliskom istoku.

Prof. dr. sc. Esad Prohić naglasio je kako je percepcija Hrvatske u Iranu izuzetno pozitivna i da naše tvrtke mogu ostvariti značajne poslovne suradnje na tom velikom tržištu te da je sajamska prezentacija u tom procesu ključna. „Tamo bez stiska ruke i izravnog kontakta nema dogovaranja posla. To je dio tzv. bazarske tradicije u kojoj se izuzetno cijeni dogovor licem u lice kao praktično jedini način stjecanja povjerenja“, naglasio je prof. Prohić dodajući kako je halal segment najbrže rastuća industrija na svijetu. Upozorio je pritom da hrvatske tvrtke ne koriste dovoljno potencijale koje im ovo tržište pruža.

Osijek kao sajamsko čvorište
Nije slučajno da je domaćinstvo konferencije i ove godine povjereno Osijeku. „Svaki put za domaćinstvo ovog skupa kandidira se drugi grad. Prvi put organizirali smo ovaj skup prošle godine u uvjetima pandemije. Bili smo uspješni i sada smo opet domaćini. Osijek ima dugu tradiciju sajmovanja, koja je počela još 1926. godine, dakle uskoro ćemo obilježiti stotinu godina modernog sajma u Osijeku. Kada se izgradi Gospodarski centar, Osijek će dobiti priliku za veću sajamsku djelatnost i brojne nove sajamske priredbe“, rekao je mr. sc. Alen Vukašinović, direktor Osječkog sajma u nastavku konferencije.

Njegova kolegica Vesna Grbeša, stručna voditeljica komercijalnih, tehničkih i promotivnih poslova Osječkog sajma, podsjetila je prisutne na povijest sajmovanja na području Osijeka. Ona je istaknula kako je održavanje sajmova donosilo većinu prihoda koje je grad ostvarivao u vrijeme turskog prodora prema srednjoj Europi, što je označilo početak snažnog razvoja Osijeka kao prometnog i gospodarskog čvorišta. U kasnijem periodu, tijekom 18. stoljeća Osijek postaje grad manufaktura, obrtništva i trgovine, a u drugoj polovici 19. stoljeća kreće snažan industrijski razvoj.

Usporedo s gospodarskim razvojem grada uočena je potreba da se organiziraju i sajamske priredbe po uzoru na velike europske gradove te je prvi sajam održan 1926. godine. Nakon prekida koji je prouzročio Drugi svjetski rat sajmovi se vraćaju u Osijek 1952. godine, ali to nije bilo dugog vijeka jer se početkom 60-ih sajamske priredbe prestaju održavati i zbog nedostatka institucionalne podrške sele u neke druge gradove tadašnje države.

Od hrvatskog osamostaljenja provode se brojne inicijative na oživljavanju sajamske industrije koje su dolazile od strane Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Hrvatske gospodarske komore. Grbeša je posebno istaknula Osijek Expo koji je održan 1993. godine iz kojega se polako razvijaju brojne druge sajamske priredbe. „Kruna tih nastojanja je osnivanje tvrtke Osječki sajam 1996. godine kako bi se na strukturiran način dala podrška razvoju sajmovanja te je do danas organizirano više od 200 sajamskih priredbi“, naglasila je Grbeša.

Alen Vukašinović se nadovezao prezentacijom aktualnog poslovanja Osječkog sajma kao tvrtke koja je u vlasništvu Grada Osijeka. Osječki sajam organizator je šest sajamskih priredbi u sklopu kojih se organizira 19 sajmova kroz koje u 25 sajamskih dana godišnje prođe oko 119 tisuća posjetitelja pri čemu su ulaz i parking besplatni. „Naša je misija da budemo platforma za povećanje vidljivosti naših izlagača i to smo u proteklim godinama s uspjehom ostvarili. Osječki sajam pritom je financijski stabilna tvrtka te su troškovi pod kontrolom. Svake godine ostvarujemo minimalnu dobit koju dalje ulažemo u poboljšanje postojećih priredbi i organizaciju novih sajamskih manifestacija“, rekao je Vukašinović te dodao kako će to biti umnogome olakšano i poboljšano kada se izgradi Gospodarski centar u Osijeku koji će u konačnici imati ukupno 37.000 četvornih metara izložbene površine zatvorenog prostora, dok se u prvoj fazi gradi sajam od 5.000 kvadrata zatvorenog prostora.

Rasprava na regionalnoj razini
U panel-raspravi koja je uslijedila na temu „Sajmovi – kakva je budućnost?“ sudjelovali su stručnjaci iz sajamske industrije iz cijele regije. Pojašnjene su funkcije sajmovanja, funkcioniranje sajmova u novim uvjetima poslovanja, a panelisti su govorili i o širenju sajmova u postpandemijsko vrijeme, unatoč novim oblicima komunikacije.

Srećko Stojaković, direktor Regionalne privredne komore u Doboju u BiH, podsjetio je kako je ova područna komora još i prije rata 90-ih godina organizirala sajam malog poduzetništva koji je imao lokalni karakter te je služio povezivanju ponude i potražnje na toj razini. Nažalost, rekao je Stojaković, kasnije je podrška institucija izostala pa se taj sajam ugasio. „Naša komora na godišnjoj razini organizira desetak kolektivnih nastupa naših izlagača uglavnom na lokalnim sajmovima, a u Hrvatskoj smo redovito nastupali na Viroexpo sajmu u Virovitici“, naglasio je Stojaković dodajući kako i izlagači iz Hrvatske dolaze na sajmove u ovaj dio Bosne i Hercegovine i predstavljaju svoje proizvode i usluge. U odgovoru na naslovno pitanje panel diskusije Stojaković je rekao kako su tvrtke okupljene u njihovoj asocijaciji izuzetno zainteresirane za direktne nastupe na sajmovima unatoč svim mogućnostima koje moderne tehnologije osiguravaju.

Dr. Mark Győrvári, predsjednik Kuratorija za razvitak poduzetništva županije Baranja sa sjedištem u Pečuhu u Mađarskoj, naglasio je kako su se i mađarski organizatori sajamskih manifestacija zajedno s tamošnjim tvrtkama u proteklom periodu suočili s istim problemima i ograničenjima koje je sa sobom donijela pandemija. Sve je to imalo svog odraza na jačanje digitalnih kanala „beskontaktne“ prezentacije proizvoda i predstavljanja tržištu, ali polako se stvari mijenjaju. „Ove godine organizira se sajam poljoprivrede, stočarstva, šumarstva i lova, pčelarstva i drugih područja. Na našim sajmovina nastupaju i hrvatski izlagači iz Osijeka, a na nama je da pojačamo taj interes i privučemo nove izlagače kako bi ove izložbe ponovno dosegle onu snagu kakvu su imale prije pandemije“, rekao je Győrvári.

Renata Suša, direktorica Zagrebačkog velesajma, ocijenila je 2022. prijelaznom godinom u kojoj je najvažnije održati kontinuitet sajmova te vratiti izlagače i posjetitelje. Istaknula je kako je Zagrebački velesajam organizirao jedan sajam u pandemijskim uvjetima, Beauty & Hair Expo Zagreb u ožujku ove godine, koji je pokazao u kolikoj mjeri opća populacija zazire od posjete manifestacijama u takvim uvjetima te je posjećenost same izložbe bila dvostruko manja od vremena prije pandemije. „Sajam Biam održan je pak u normalnim uvjetima te je ispunio naša očekivanja. Tijekom lipnja na programu je B2B sajam dentalne medicine Dentex, koji se održava svake dvije godine te je interes koji smo zabilježili blizu razine iz 2019. godine. Jesen želimo dočekati u punoj spremi te se pripremamo kao da restrikcija više neće biti na organizaciji sajmova Ambienta, Dani zdravog življenja, Interliber i CroAgro“, kazala je Suša dodajući kako upravo za poljoprivredni sajam CroAgro bilježe sjajan odaziv. Posebno je istaknula kako je jedna od glavnih uloga Zagrebačkog velesajma da prati potrebe u gospodarstvu te da slijedom toga rade i na osmišljavanju nekih novih sajmova koji bi više pratili IT sektor te veliki turistički sajam koji je planiran za kraj 2023. ili početak 2024. godine.

Put prema oporavku sajamske industrije
Miroslav Filipčić, izvršni direktor Sajma automobila Zagreb i predsjednik Udruge hrvatskih sajmova, istaknuo je kako je ideja za osnivanje ove udruge krenula s izbijanjem pandemije što je organizatore sajamskih manifestacija dovelo u tešku situaciju. Inicijativa je urodila plodom krajem 2020. godine kada je osnovana Udruga hrvatskih sajmova koja je imala za cilj ostvariti udruženi nastup kako bi se promicali interesi domaćih sajmova prema institucijama i tržištu. Podsjetio je kako je promet hrvatske sajamske industrije u pandemijskom periodu pao za čak 90 posto naglasivši kako u tom periodu nije bilo razumijevanja od strane vlade koja je donosila mjere po kojima tržnice na otvorenom mogu raditi, a sajmovi nisu ili su mogli ali uz brojne restrikcije.

„Sajmovi nisu samo dio gospodarskog sektora, oni su dio hrvatske kulture, mjesta koja povezuju i na kojima se trguje, te koji na jednu uloženu kunu ostvaruju povrat do čak osam kuna za cjelokupno lokalno gospodarstvo“, rekao je Filipčić te je dodao kako sajmovi imaju i socijalnu komponentu koju ne treba zanemariti.

Kako se u uvjetima pandemije snalazila tvrtka Bernarda te kako je u tim uvjetima pronalazila kanale za predstavljanje svojih proizvoda tržištu, pojasnila je direktorica tvrtke Bernarda Cecelja. Na prvom je mjestu istaknula kako su sajmovi općenito igrali veliku ulogu u samim počecima tvrtke koja je osnovana prije 24 godine. „Kroz sajmove smo se prezentirali u dva smjera – kao izlagači i kao posjetitelji. Na taj smo način dolazili i do ideja, jer smo izrazito inovativna tvrtka pa smo na brojnim izložbama prikupljali različite materijale iz kojih smo potom stvarali inovativne proizvode. Osim toga, uvijek smo bili posvećeni tehnološkom napretku te smo nove dostupne tehnologije implementirali u našu proizvodnju i time poticali razvoj“, istaknula je Cecelja dodajući kako su protekle dvije godine donijele brojne poteškoće u poslovanju.

Kada je riječ o prezentaciji proizvoda, ona je podcrtala kako donedavno jedino dostupni načini komunikacije na daljinu, putem online predstavljanja ili nastupa, jednostavno nisu bili dovoljno kvalitetni jer je nedostajao izravan kontakt i feedback od strane partnera, kupaca i cijele industrije. „U našem segmentu jako puno znači imati mogućnost vidjeti proizvod koji možete opipati i doživjeti na pravi način te se onda temeljem toga odlučiti za daljnje korake“, naglasila je Cecelja. O tome koliko je pandemija pogodila operativno poslovanje tvrtke pojasnila je podatkom da je Bernarda prije pandemije imala 70 posto izvoza, uglavnom na europsko tržište, a to je u zadnje dvije godine u najvećoj mjeri stalo zbog toga što su glavni klijenti kao što su, primjerice, hoteli prestali naručivati s obzirom na to da su poslovna putovanja pa time i korištenje hotelskog smještaja gotovo u potpunosti stali. „Stoga nam je drago da ove godine sve ide naprijed te smo sretni što opet možemo kroz sajmove fizički kontaktirati jedni s drugima“, optimistično je poručila direktorica tvrtke Bernarda.

Potreban je zajednički nastup
Direktor sajma Viroexpo Bojan Mijok najavio je kako će jubilarni 25. sajam biti održan u Virovitici u rujnu ove godine. „Situacija na tržištu vrlo je turbulentna, jer rastu cijene svih energenata i sirovina, a svi dobavljači u sajamskoj industriji najavili su povećanje cijena. Ove smo godine zadržali cijene, ali iduće godine morat ćemo ih povećati“, rekao je Mijok. On je podsjetio da su protekle dvije godine bile izuzetno teške bez održavanja sajma istaknuvši kako je izložba 2020. godine bila spremna, ali da su zbog širenja zaraze morali otkazati događaj zbog čega su pretrpjeli velike gubitke. „Međutim, svjetlo na kraju tunela se nazire te su očekivanja za ovu godinu jako velika. I izlagači i posjetitelji kontinuirano nas kontaktiraju te je iskazani interes u ovom trenutku više nego zadovoljavajući. Izlagački prostor je popunjen te očekujemo rekordnu posjećenost“, rekao je Mijok izrazivši nadu kako novih ograničenja izazvanih pandemijom neće više biti što bi moglo utjecati na sajamske manifestacije koje imaju izuzetno važnu ulogu u ukupnom gospodarskom životu.

Potom se za riječ javila Vesna Grbeša ispred Osječkog sajma naglasivši kako su unatoč mjerama koje su bile na snazi organizirali Jesenski sajam prošle godine, ali da je to bilo jako kompleksno te da ukupna priredba nije polučila očekivani uspjeh. Ujedno je istaknula kako su upravo te nedaće oko pandemije zorno pokazale koliko su sajamske manifestacije potrebne izlagačima, a naročito za manje tvrtke i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. „U jeku pandemije predstavnici vodećih hrvatskih sajmova uputili su otvoreno pismo Stožeru u kojem smo tražili da se održavanje sajamskih manifestacija izjednači s održavanjem priredbi u trgovačkim centrima. Nažalost, do prihvaćanja tog našeg prijedloga nije došlo“, kazala je Grbeša te je pozvala sve predstavnike sajmova okupljenih u grupaciju pri HGK na usku suradnju, kako bi se u slučaju ponavljanja ovog neželjenog scenarija brzo zajednički djelovalo u zaštiti interesa sajamskih organizatora i gospodarstva koje je naslonjeno na sajmove.

U nastavku otvorene rasprave ukazano je i na potrebu bolje prekogranične suradnje, pa je tako istaknut poziv da se formira zajednički brend meda podravskih pčelara koji bi se potom afirmirao preko brojnih sajmova koji se organiziraju s obje obale Drave. Prilike za povezivanje poduzetnika postoje i na drugim područjima u cijeloj regiji pri čemu su sajmovi platforma koja povezuje ljude, ideje i gospodarstvenike vodeći ih prema zajedničkom cilju, a to je optimizacija poslovanja i nastupa na tržištu kako bi se ostvarili bolji poslovni rezultati i uspješnije poslovanje, poručeno je s 8. Konferencije o sajmovima.

Skup je organiziran uz prisustvovanje i aktivno sudjelovanje najvažnijih institucija odgovornih za ova područja: Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca te Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.

Pogledajte video zapis

You may also read!

Uspješna digitalna transformacija moguća je i u Hrvatskoj

Za bespovratne potpore za digitalizaciju tvrtkama na raspolaganju 206 mln kn

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je u petak poziv za bespovratne potpore za digitalizaciju, namijenjen mikro, malim i

Read More...
moodys

Objava Moody’sa prvi efekt skorog članstva u eurozoni

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u subotu da najava Moody'sa o podizanju kreditnog rejtinga Hrvatske

Read More...
auti

Dva milijuna vozila više na autocestama nego 2019.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u petak je izvijestio da je do prošle nedjelje hrvatskim autocestama prošlo

Read More...

One commentOn GED 2022: Klasični sajmovi nemaju alternativu

  • “a virtualni ne mogu zamijeniti izravni kontakt poslovnih partnera,” – vrlo smiona izjava bez imalo podrške i dokaza. Strašno.. Umjesto da zasučemo rukave i krenemo u ono što svijet maximaln koristi – virtualni sajmovi. Naše odgovorne osobe se ponovo kriju tj. nalaze opravdanje za svoje ne djelovanje / lijenost / iza ovakvih nedokazanih tvrdnji.

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design