Ulaganja u rodnu ravnopravnost u Hrvatskoj svima će dati veće mogućnosti, stoji u izvješću Svjetske banke

In Financije i gospodarstvo
the world bank

Kad je riječ o uvrštavanju rodne ravnopravnosti u programe politika, Hrvatska je i na institucionalnoj i na zakonodavnoj razini ostvarila znatan napredak, a pokazatelji ravnopravnosti poput broja dječaka i djevojčica upisanih u osnovne i srednje škole i dalje su dobri. No prema danas predstavljenom izvješću Svjetske banke u nekoliko je područja nužno unaprijediti rodne odnose i prilike za stanovnike Hrvatske, neovisno o spolu, spolnoj orijentaciji, etničkoj pripadnosti ili mjestu stanovanja.

U izvješće Svjetske banke Ulaganje u jednake mogućnosti za sve: Analiza rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj analizira se stanje ravnopravnosti između muškaraca i žena te je utvrđeno da najveće razlike postoje u mogućnostima ostvarivanja ekonomskih primanja koje proizlaze iz nedostataka u obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i skrbi za djecu. Zbog rodnih uloga i socioekonomskih ograničenja žene imaju ograničenu ulogu i na tržištu rada te imaju manje mogućnosti za bavljenje poduzetništvom.

Muškarci u Hrvatskoj zarađuju znatno više od žena ako uzmemo u obzir da prosječna mjesečna plaća za žene iznosi oko 88,7 % plaće za muškarce. Žene tako tijekom cijelog životnog vijeka zarađuju manje te kasnije ostvaruju pravo na niže mirovine. Siromaštvo žena starije životne dobi je 35 % veće nego siromaštvo starijih muškaraca.

Žene u Hrvatskoj uspješno se školuju na svim razinama, no to ne znači automatski da je više žena aktivno na tržištu rada. U usporedbi sa 71 % zaposlenih muškaraca, samo 61 % žena ima plaćeni posao, a taj se postotak smanjuje s dobi.

S obzirom na to da je Hrvatska jedna od zemalja s najnižom stopom žena poduzetnica u Europskoj uniji, mnogo je manja vjerojatnost da će se žene baviti poduzetništvom nego muškarci. Među ženama u dobi od 35 do 39 godina samo je 7 % poduzetnica, samo 12 % poduzeća ima žene na najvišim položajima i samo je jedna trećina hrvatskih poduzeća u vlasništvu žena.

„Ravnopravnost spolova zahtijeva uključivo obrazovanje, dostupnost zdravstvenim uslugama i društvene norme koje će ženama omogućiti da donose odluke na vlastitu dobrobit i dobrobit svojih obitelji,” rekla je Elisabetta Capannelli, voditeljica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku. „Ako ženama i muškarcima pružimo jednake mogućnosti, Hrvatska će biti konkurentnija u svjetskom gospodarstvu u budućnosti.”

„Postoji hitna potreba poticanja i ubrzavanja postizanja stvarne ravnopravnosti spolova. Žene se i dalje suočavaju s preprekama u zapošljavanju, plaćene su manje za isti posao, diskriminirane su na temelju trudnoće i majčinstva, nose dvostruki teret brige za kućanstvo, odnosno obiteljske i poslovne obveze, podzastupljene su na pozicijama političkog i ekonomskog odlučivanja, a s druge strane, čine većinu žrtava obiteljskog i seksualnog nasilja,“ izjavila je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u Republici Hrvatskoj. „Društvo mora nadvladati ove i sve druge oblike nejednakosti koji proizlaze iz duboko ukorijenjenih stereotipa i predrasuda.“

Neravnopravnost spolova ima i etničku dimenziju, pri čemu su Romkinje najisključenija manjinska skupina. Neravnopravnost za djevojčice romskog podrijetla počinje se u Hrvatskoj manifestirati vrlo rano i pojačava se u odrasloj dobi, što pokazuje i činjenica da samo 6 % Romkinja završi srednju školu.

Mjesto stanovanja uvelike utječe na kvalitetu života i žena i muškaraca, pri čemu su žene iz ruralnih sredina u najgorem položaju u pogledu siromaštva, zapošljavanja, obrazovanja i pristupa uslugama, skrbi za djecu i skrbi za starije.

U izvješću se navode akcijske mjere kojima se mogu nadopuniti postojeće ili potaknuti nove politike koje će se baviti obrazovanjem, razvojem zdravog stila života, ulaskom na tržište, zasnivanjem obitelji, aktivnim i zdravim starenjem te aktivnim građanstvom i djelovanjem. Predlaže se među ostalim i ulaganje u cjeloživotno učenje koje je relevanto i poboljšava za dohotka za starije osobe, a osobito starije žene u ruralnim područjima. Žene treba poticati da se bave poduzetništvom kroz podršku u poslovanju i razmatranjem fleksibilnijeg radnog vremena ili rada na nepuno radno vrijeme. Treba pružati javno financiranu, kvalitetnu skrb za djecu kako bi u svim dijelovima zemlje oba roditelja mogla raditi. Žene treba poticati da se angažiraju i uključuju u politiku na svim razinama. Treba podići razinu osviještenosti o zakonodavstvu i uslugama za suzbijanje diskriminacije te omogućiti pristup takvim uslugama.

You may also read!

U HGK dodijeljene nagrade Top of the Funds

U HGK dodijeljene nagrade Top of the Funds

Imovina investicijskih fondova narasla za 57 posto Hrvoje Krstulović i Josip Zaher „Investicijski fondovi i društva važna

Read More...
Kako povećati sigurnost hrane tijekom uskrsnih blagdana

Kako povećati sigurnost hrane tijekom uskrsnih blagdana?

Savjeti za sigurnu blagdansku kupovinu Kupovina hrane je prvi korak u osiguranju sigurnih namirnica za vašu obitelj. Pravilan način kupovine

Read More...
lova

Učinkovitija provedba reformi

Nacionalni program reformi 2019. predstavlja kontinuitet prethodnih takvih programa fokusirajući se na tri identična cilja sadržana i u prošlogodišnjem

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.