Stručnjak zaštite na radu je radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite na radu i koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova. Obavljanje poslova zaštite na radu, u bilo kojoj djelatnosti, odgovoran je i zahtjevan posao s obzirom na količinu znanja i vještina s kojom osoba kojoj su ti zadaci povjereni mora raspolagati.
Stručnjaci zaštite na radu najčešće su osobe koje su po svom obrazovanju završili stručni ili sveučilišni studij sigurnosti, smjer zaštite na radu, zaštite od požara i dr., a mogu biti i inženjeri/magistri drugih struka poput strojarstva, elektrotehnike i kemije. Uz navedeno temeljno obrazovanje preduvjet za stjecanje statusa stručnjaka zaštite na radu, a time i mogućniat obavljanja poslove zaštite na radu, stječe se nakon polaganja stručnog ispita.
Posao zahtijeva samostalno donošenje odluka, dobre organizacijske sposobnosti i odgovornost za obavljeni posao. Važna je sklonost timskom radu, spremnost na stalno usavršavanje i praćenje zakona i pravilnika vezanih uz područje sigurnosti i zaštite na radu.
Polazeći od dinamičnosti promjena u svijetu rada i velikom broju različitih propisa,te stalnim promjenama kao i multidicplinarnosti potrebnih znanja u poslovima koje stručnjak zaštite na radu pri svakodnevnom radu obavlja, od velike je važnosti kontinuirani razvoj znanja, kompetencija i vještina koje su mu u radu potrebne kako bi mogao učinkovito i odgovorno obavljati povjerene poslove.
Člankom 22. Zakona o zaštiti na radu zakonodavac je obvezao poslodavca da stručnjaku zaštite na radu mora omogućiti ispunjavanje obveza te je obvezan osigurati mu potrebno vrijeme, opremu, pomoć drugih stručnih radnika i ostale uvjete za rad, kao i profesionalnu neovisnost te ga ne smije staviti u nepovoljan položaj zbog obavljanja poslova zaštite na radu prema odredbama Zakona o zaštiti ne radu i drugih propisa te prema pravilima struke.
Posao stručnjaka zaštite na radu izrazito je zahtjevan, složen i odgovoran posao što se često ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri.Stručnjacima zaštite na radu poslodavci uz obavljanje poslova zaštite na radu često puta dodjeljuju i druge poslove ;zaštita okoliša, zaštita od požara, integralna sigurnost, ljudski resursi i sl.
Zanimljivi su i podaci dvaju istraživanja „Plaća stručnjaka za zaštitu na radu – preliminarni rezultati istraživanja u Hrvatskoj“ i „Dodatne stimulacije za rad stručnjaka za zaštitu na radu – Istraživanje u Hrvatskoj“ koja su provedena prije desetak godina, ali za pretostaviti je da su aktualni i danas. Istovremeno ti pokazatelji mogu biti i poticaj za nastavak istraživanja,ali i poduzimanje potrebnih korektivnih mjera.
Podaci vezani za opseg poslova stručnjaka za zaštitu na radu pokazali su da 9,28 % stručnjaka za zaštitu na radu obavlja strogo samo poslove iz područja zaštite na radu. Uz zaštitu na radu i poslove iz područja zaštite od požara obavlja 25,77 %, zatim, poslove zaštite na radu i zaštite okoliša 6,75 %, a istovremeno poslove zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša obavlja 24,54 % stručnjaka za zaštitu na radu. Uz to, čak, ih 33,13 % obavlja i poslove iz raznih područja zaštite te još i druge poslove. Često puta visina plaće ne ovisi o proširenom djelokrugu poslova.
Prema rezultatima istraživanja, novčana stimulacija na plaću za uspješan rad je najvažnija (68,10 %) željena dodatna stimulacija za rad koju stručnjak za zaštitu na radu očekuje u poslovnoj organizaciji. Potom slijede: školovanje na račun poslodavaca (19,63 %), dodatni plaćeni slobodni dani za uspješan rad (3,68 %), javna priznanja i nagrade za uspješan rad (3,07 %) , životno osiguranje (2,45 %), te stalo je istaknuto u 3,07 %. Često puta visina plaće ne ovisi o proširenom djelokrugu poslova.
Školovanje na račun poslodavca najvažnija je (26,99 %) dodatna stimulacija za rad koju stručnjak za zaštitu na radu ostvaruje u poslovnoj organizaciji. Potom slijede: novčana stimulacija na plaću za uspješan rad (25,77 %), javna priznanja i nagrade za uspješan rad (11,66 %), dodatni plaćeni slobodni dani za uspješan rad (11,66 %), životno osiguranje (6,13 %), dok je ostalo istaknuto u 17,79 %.
Dodatne stimulacije za rad stručnjaka za zaštitu na radu na razini poslovne organizacije u većini (63,19 %) na uobičajenoj su i prosječnoj razini poslovne organizacije, dok je ispod prosječne razine 25,15 %, a iznad prosječne razine 11,66 %.
Ocjena zadovoljstva ostvarenim dodatnim stimulacijama za rad stručnjaka za zaštitu na radu – najviše ispitanika (39,26 %) nezadovoljno je ostvarenim dodatnim stimulacijama za rad, a izrazito nezadovoljno čak 12,27 %. S druge strane, zadovoljno je 30,06 %, dok je izrazito zadovoljno tek 0,61 %. Neodređenu ocjenu dalo je 17,79 % ispitanika. Koeficijent varijabilnosti populacije iznosi relativno visokih 39,38 %.
Organizacijska pozicija stručnjaka za zaštitu na radu u poslovnoj organizaciji – većina (57,67 %) stručnjaka odgovorna je neposredno upravi poslovne organizacije. Stručnjaka za zaštitu na radu u sastavu organizacijske jedinice srednje razine menadžmenta odgovornih jednom voditelju određenog sektora ima 33,13 %, dok ih je u sastavu organizacijske jedinice niže razine menadžmenta poslovne organizacije, odgovornih voditeljima određenih sektora i odjela najmanje 9,20 %.
Kad je u pitanju stručni status stručnjaka za zaštitu na radu – većina (56,44 %) je samostalnih stručnjaka za zaštitu na radu. Voditelji službe za zaštitu na radu čine 22,70 %, a stručnjaci za zaštitu na radu u sastavu službe za zaštitu na radu 20,86 % ispitanika.
Prema aktualnom istraživanju portala „Moja plaća“ prosječna neto plaća specijalista za zaštitu na radu (uglavnom rade samostalno), kreće se u rasponu od 4.490 do 8.501 kn i nalazi se na 257. mjestu po rangu plaća, a prosječna mjesečna plaća koordinatora zaštite na radu (menadžerski posao) iznosi 4.892 do 10.281 kn i nalazi se na 151. mjestu po rangu plaća.Istovremeno plaća za iste i slične poslove u državnim i javnim institucijama kreće se u rasponu od 9.500 do 14.000 kuna, uz niz drugih materijalnih prava koja proizlaze iz kolektivnih ugovora.
I ovom prilikom potrebno je ukazati da sva ulaganja u sigurnost i zdravlje na radu, u obavljanje stručnih poslova, uključivo i nagrađivanje stručnjaka za zaštitu na radu srazmjerno njihovoj ulozi i radu, nije i ne smije se tretirati kao trošak.
Navedeni podaci ukazuju da je na razini svakog poslovnog subjekta potrebno analizirati postojeće stanje statusa i nagrađivanja stručnjaka za zaštitu na radu, uzimajući u obzir razinu složenosti, odgovornosti, uvjete rada, obujam i vrstu poslova,broj zaposlenih, vrstu djelatnosti, strukturu procijenjenih rizika na mjestima rada,broj i razmještaj radnih lokacija, razinu drugih plaća u organizaciji, ali i usporedbu s javnim sektorom, kao i druge elemente. U tom slučaju stručan i zadovoljan stručnjak za zaštitu na radu, bit će produktivan i uspješan.
Vitomir Begović