Predstavnici trgovaca Hrvatske obrtničke komore nazočili su sastanku s predsjednikom Vlade RH, ministrima, guvernerom Hrvatske narodne banke i svim ključnim dionicima u sektoru trgovine povodom najave promjene i proširenja liste proizvoda kojima će Vlada ograničiti cijene, ali i najavljenog povećanja cijena. Vladajući su predstavili komparativnu analizu cijena pojedinih proizvoda u Hrvatskoj i drugim zemljama Europske unije, a predsjednik Vlade RH apelirao je na sve uključene da ulože napore kako sugrađane ne bi opterećivali povećanjem cijena prehrambenih proizvoda.
Član Predsjedništva Hrvatske obrtničke komore Darko Knežević ponovio je već upućeni stav trgovaca Hrvatske obrtničke komore nadležnom Ministarstvu: Ceh trgovaca HOK-a traži ograničavanje visine marže na proizvode, a ne krajnje cijene proizvoda. Na ovaj način ograničene cijene onemogućavaju konkurentnost malih trgovaca koji ne mogu imati iste nabavne cijene kao trgovački lanci.
Naime, neki proizvodi koji su sada obuhvaćeni Vladinom Odlukom o ograničavanju cijena za male trgovce imaju veću nabavnu cijenu od one finalne maksimalne koja je propisana Odlukom. Mali trgovci su na ovaj način stavljeni još u nepovoljniji položaj u odnosu na velike trgovačke lance koji imaju puno manje nabavne cijene. Tako su pojedini mali trgovci povukli pojedine proizvode obuhvaćene Odlukom s polica, jer trpe izravne gubitke imajući ih u ponudi, a što je i protivno čl. 64. Zakona u trgovini koji „prodaju robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost“ karakterizira kao nepošteno trgovanje.
Dodatno, sektor trgovine, osobito mali trgovci, pogođeni su i ograničenjem rada nedjeljom, a svaki dodatni udar otežava ugroženo poslovanje za one najmanje i najranjivije. Komora je u nekoliko navrata Ministarstvu gospodarstva uputila zahtjev da se svakom obrtniku odnosno poduzetniku omogući da potpuno samostalno i bez ograničenja određuje radno vrijeme svojeg prodajnog objekta. Najviše pogođenima smatraju se male obiteljske trgovine u kojim djelatnost obavlja obrtnik sam i uz pomoć članova obitelji ili uz eventualno jednu zaposlenu osobu. Poslujući na taj način obrtnik kao samozaposlena osoba i poduzetnik te članovi obitelji preuzimaju na sebe obavljanje djelatnosti nedjeljom, što znači da se ne ugrožavaju prava radnika. Naglasak je stavljen i na obrtnike koji posluju na grobljima i svetištima vezanima uz crkve te suvenirnicama, a koji su poslovni i tržišno orijentirani upravo na dane kada građani u najvećoj mjeri posjećuju spomenuta mjesta – na nedjelje i blagdane.
„Ono što je na dobrobit naših sugrađana na dobrobit je i obrtnika, ali treba jasno razlikovati tržišnu poziciju malih obrtnika trgovaca – njih gotovo 9.000 – i primjerice trgovačkih lanaca, ne mogu se tretirati na isti način. Posljednjim ograničenjima u sektoru trgovine na udaru su upravo oni koji ne bi smjeli biti – najmanji i najranjiviji. Male trgovine su „prva pomoć“ građanima, često i srca gradskih kvartova, ali i čitavih sela i otoka te su kao takvi nezamjenjivi i trebaju posebnu skrb. Ograničenja radnog vremena, a onda i cijene i ponude to definitivno nisu i dodatno ugrožavaju njihovu egzistenciju“, apelira predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.
