Pad europske industrijske proizvodnje u lipnju

In Vijesti iz svijeta
INDUSTRIa

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU u lipnju je smanjena u odnosu na prethodni mjesec, a pad je zabilježila i Hrvatska, pokazali su u četvrtak podaci europskog statističkog ureda.

U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u lipnju smanjena za 1,3 posto u odnosu na svibanj kada je, prema revidiranim podacima, bila uvećana za 1,1 posto, objavio je Eurostat.

Na razini EU‑a pala je za jedan posto, nakon što je u svibnju bila uvećana za revidiranih 0,8 posto na mjesečnoj razini.

Najviše je i na razini eurozone i na razini Unije pala proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 4,7 odnosno za 3,7 posto.

Zamjetno je, u usporedbi s mjesecom ranije, smanjena i proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 2,2 posto u eurozoni i za 1,7 posto na razini EU-a u cjelini.

S druge strane, porasla je tek proizvodnja energije u odnosu na svibanj, i to za 2,9 posto u eurozoni i za 2,7 posto u EU.

Irska s najvećim padom

Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je i u lipnju Irska, za 11,3 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Slijede Portugal i Litva, sa skromnijim padom od 3,6 odnosno 2,8 posto.

Hrvatska je u lipnju zabilježila pad industrijske proizvodnje za 1,3 posto na mjesečnoj razini. U svibnju je bila smanjena za 2,9 posto.

Najveći pak rast industrijske proizvodnje imala je Belgija, od 5,1 posto. Slijede Francuska i Švedska, s rastom proizvodnje za 3,8 posto, a blizu je i Grčka čija je industrijska proizvodnja porasla za 3,3 posto, navode u Eurostatu.

Posustajanje na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni porasla u lipnju za samo 0,2 posto, a u EU za 0,5 posto.

U svibnju je, prema revidiranim Eurostatovim podacima, u eurozoni bila uvećana za 3,1 posto, a u Uniji za 2,7 posto, napominju u statističkom uredu.

Daleko najveći rast na oba područja zabilježen je u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, i to za 5,8 posto u eurozoni i za 5,3 posto u EU.

Značajno je na oba područja porasla i proizvodnja energije, za 4,6 posto u eurozoni i za 3,5 posto na razini Unije.

S druge strane, najveći je pad zabilježen u sektoru proizvodnje trajnih potrošačkih roba, i to za četiri posto u eurozoni i za 3,5 posto na razini EU-a.

Skok u Švedskoj

Daleko je najviše u lipnju na godišnjoj razini poskočila industrijska proizvodnja u Švedskoj, za 13,4 posto.

Dvoznamenkasti rast zabilježila je još samo Irska, čija je industrijska proizvodnja porasla za 10,5 posto.

Slijedi Latvija, s rastom proizvodnje za 7,3 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja porasla u lipnju za 2,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 1,8-postotnog rasta u prethodnom mjesecu, pokazuju Eurostatovi podaci.

Najveći pad proizvodnje zabilježen je u Bugarskoj, za 8,2 posto, a slijede Mađarska i Slovenija, gdje je proizvodnja smanjena za 4,9 odnosno 4,3 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

(Hina)

You may also read!

wall-str

Europski ulagači oprezni, indeksi stagniraju

Na europskim se burzama u ponedjeljak ujutro trguje oprezno, pa burzovni indeksi stagniraju, dok ulagači čekaju nove vijesti koje

Read More...
nafta

Nakon dva tjedna pada, cijene nafte blago porasle

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna blago porasle, nadoknadivši dio gubitka od prethodna dva tjedna, a tijekom

Read More...
INTERLIBER

Interliber dokazao da tiskana riječ živi

47. međunarodni sajam knjiga Interliber uspješno je priveden kraju na Zagrebačkom velesajmu. Od 11. do 16. studenoga, četiri paviljona

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design