Oprez, ali i rastući optimizam glavno su obilježje poduzetničkih očekivanja za 2017. godinu, pokazuje istraživanje o očekivanjima poslovnog sektora u Europi koje je provela Europska udruga gospodarskih i trgovačkih komora, izvijestila je u petak Hrvatska gospodarska komora, uz napomenu kako su očekivanja hrvatskih poduzetnika vrlo slična onima koja prevladavaju u Europi.
Eurochambres Economic Survey (EES) godišnje je istraživanje o očekivanjima poslovnog sektora u Europi, a temelji se na odgovorima 50,5 tisuća poslovnih subjekata iz 24 europske zemlje. U Hrvatskoj je istraživanje provela Hrvatska gospodarska komora (HGK), i to u rujnu 2016. na uzorku od 1.766 tvrtki, od čega se njih 518 odazvalo anketi.
“Rezultati ovogodišnjeg istraživanja u 24 zemlje ostaju na razini umjerenog optimizma, ali su nešto lošiji nego u prošlogodišnjem istraživanju. Očito da poslovni svijet percipira nastavak sporosti gospodarskog rasta i prisutnost međunarodnih napetosti koje negativno utječu na uvjete poslovanja“, kaže se u komentaru rezultata istraživanja.
Kao povećani rizici unutar i izvan Europe pritom se spominju neizvjesnost posljedica Brexita i teroristički napadi u Europi, nejasan proces prilagodbe kineskoga gospodarstva, složena politička situacija oko Rusije, neizvjesnosti oko smjera buduće politike SAD-a, itd.
I dalje postoji bojazan da će geopolitičke napetosti smanjivati učinak boljih uvjeta za rast potrošnje, trgovine i investicija poput niskih cijena nafte i deprecijacije eura.
Iako je poslovni sektor izrazio porast optimizma kod kretanja prihoda od domaće prodaje, ujedno je domaću potražnju označio najvećim izazovom u poslovanju sljedeće godine, i to treću uzastopnu godinu. “Čak je 44,5 posto ispitanih navelo ovaj izazov kao jedan od tri najvažnija. To je očito odraz delikatne post-krizne ekonomije u većini zemalja“, navodi se u komentaru rezultata.
Iz HGK ističu i kako su hrvatski rezultati vrlo kompatibilni s prosjekom zemalja koje su sudjelovale u istraživanju. Domaću potražnju i hrvatski je poslovni sektor naveo kao najveći izazov u poslovanju sljedeće godine, i to čak 61,7 posto. Štoviše, tri najveća izazova su ista kao i u prosjeku 24 zemlje – domaća potražnja, ekonomska politika i troškovi radne snage, dok tečaj ostaje najmanje važan (iako 86 posto anketiranih tvrtki u hrvatskom uzorku čine izvoznici).
U usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska je četvrta najoptimističnija u prognozi prihoda od prodaje na domaćem tržištu.
Što se tiče prihoda od prodaje na inozemnom tržištu, Hrvatska je također u optimističnijoj skupini zemalja, ali nešto široj nego kod domaćih prihoda. No, u usporedbi s 2016. godinom očekivanja za 2017. godinu pokazuju značajno povećanje optimizma. Naime, u 2017. godini tek 7,7 posto ispitanih hrvatskih tvrtki očekuje pad izvoza, dok 50 posto očekuje rast.
Umjereno optimistična u usporedbi s ostalim zemljama Hrvatska ostaje u pogledu investicija, s malim pomakom nabolje u odnosu na prethodnu godinu, a kod očekivanja od zapošljavanja je u skupini zemalja koje su izrazile više optimizma i to nešto veću dozu u odnosu na ranije godine.
Hrvatska je i u donjoj skupini zemalja koje su izrazile prevladavajući optimizam u pogledu poslovne klime, ali s velikim pomakom u odnosu na 2016. godinu u kojoj je razlika između onih koji su je ocijenili lošijom i one koji su je ocijenili boljom od prethodne, bila daleko niža.
“U istraživanju o poslovnim očekivanjima poslovnog sektora u 2017. godini izražen je, pod utjecajem diversificiranih rizika unutar i izvan europskog tržišta, suzdržani optimizam. Kod gotovo svih ispitanih stavki europski poslovni sektor je nešto optimističniji u ocjeni 2017. godine nego u ocjeni 2016. godine, s iznimkom poslovne klime koju manji broj poduzetnika vidi poboljšanom u sljedećoj godini“, ističe se u zaključnim napomenama.
Najveći stupanj optimizma u istraživanju su iskazali gospodarstvenici iz Portugala, Irske i Srbije, a Hrvatska je vrlo blizu vrha, šesta po redu. U svim zemljama prevladavaju optimistični poduzetnici, osim u Grčkoj i Mađarskoj gdje većina očekuje lošije rezultate u odnosu na 2016. godinu.
Oprezni, ali ipak rastući optimizam koji je sukus rezultata istraživanja poklapa se i s prognozama gospodarskoga rasta u 2017. godini. Naime, prema prognozama Europske komisije za članice EU-a i Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije za zemlje u istraživanju koje nisu članice EU-a, prosječni rast u 2017. godini će iznositi 2,5 posto, što je tek malo više nego 2016. godine kada je prema procjenama iznosio 2,3 posto, navodi se u analizi rezultata istraživanja. (H)
