Potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture po glavi stanovnika (per capita) u Hrvatskoj je 2021. iznosila 22,90 kilograma (kg), što je 18,6 posto više u odnosu na godinu prije, kada je bila 19,30 kilograma, objavilo je u četvrtak Ministarstvo poljoprivrede.
Ministarstvo je o tome izvijestilo na temelju podataka iz novog istraživanja o potrošnji proizvoda ribarstva i akvakulture u Hrvatskoj za 2020. i 2021. godinu.
Kako bi se izračunala potrošnja po glavi stanovnika, izračunata je dostupna ponuda proizvoda koja je podijeljena s brojem stanovnika, uzimajući u obzir sve dostupne podatke, preciznu destinaciju proizvoda i potrošnju od strane stranih turista. Naime, imajući u vidu značajan broj godišnjih posjetitelja u Hrvatskoj, procijenjena je potrošnja stranih turista za navedene godine te je ista oduzeta od ukupne dostupne neto ponude i nije uzeta u obzir prilikom izračuna potrošnje proizvoda ribarstva hrvatskog stanovništva, objašnjava se u priopćenju.
Neto ponuda 2021. rasla za 13,7 posto
Kako ističu iz Ministarstva poljoprivrede, unatoč padu dostupne ponude u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu, u 2021. godini ponuda proizvoda ribarstva i akvakulture raste.
Tako je neto ponuda proizvoda ribarstva i akvakulture (dostupna stanovništvu RH, bez potrošnje turista) za 2021. godinu iznosila 88,8 tisuća tona, što je za 13,7 posto više u odnosu na 2020. godinu i 20 posto više od neto ponude u 2018. godini.
U 2020. godini je, pak, neto ponuda iznosila 78,1 tisuću tona, što je smanjenje od četiri posto u odnosu na 2019. godinu (kada je iznosila 81,4 tisuće tona), ali je ipak bila viša u odnosu na 2018. godinu, i to za 5,8, posto.
“Potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture po glavi stanovnika (per capita) u Republici Hrvatskoj iznosila je u 2020. godini 19,30 kilograma per capita, a u 2021. godini 22,90 kilograma, što predstavlja zaista značajno povećanje, osobito u odnosu na 2018. godinu kada je potrošnja iznosila 18,06 kilograma per capita”, ističu iz resora poljoprivrede.
Napominju pritom i kako treba imati na umu da je tijekom 2020. godine porastao ulaz sirovine u prerađivačke objekte radi veće potražnje za konzerviranim proizvodima kao izravna posljedica provođenja mjera uzrokovanih pandemijom virusa covid-19 i djelomičnog zatvaranja HOREC-a (hoteli, restorani i kafići) sektora.
Hrvatska na sredini ljestvice potrošnje država EU
Kako se navodi u analizi istraživanja, koje je Ministarstvo poljoprivrede objavilo na svojim internet stranicama, Republika Hrvatska se s prikazanom potrošnjom nalazi na sredini ljestvice potrošnje država EU i iako se bilježi mali pad potrošnje per capita od gotovo četiri posto u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu on je razumljiv i zapravo potvrđuje da je potrošnja stabilna.
U analizi također ponavljaju da je u 2021. godini evidentirana potrošnja od 22,90 kg/per capita, “što je do sada najveća zabilježena potrošnja u Republici Hrvatskoj”.
“S obzirom da je prosječna potrošnje država članica EU 24,4 kg/per capita, s tim da ona zapravo varira od nekih 5 kg po glavi stanovnika u Mađarskoj do gotovo 57 kg u Portugalu, smatramo da je Hrvatska na dobrom putu i da unatoč izazovima s kojima se cijeli svijet suočio, možemo biti zadovoljni rezultatom i činjenicom da se riba ipak nalazi u dovoljnim količinama na našim tanjurima”, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.
Obzirom na dostupnost našeg morskog i kopnenog bogatstva, u kombinaciji sa strateškim aktivnostima usmjerenima na povećanje proizvodnje i prerade proizvoda ribarstva, ali i prilagodbu proizvođača tržišnim potrebama s ciljem povećanja nacionalne potrošnje kvalitetnih i zdravih proizvoda ribarstva iz lokalnog ulova i uzgoja, te ako izuzmemo izvanredne okolnosti kao što su pandemija i povećanje cijena energenata zbog nepredvidivih okolnosti, pretpostavka je da bi potrošnja proizvoda ribarstva u narednom razdoblju trebala biti stabilna te u najboljem slučaju, nastaviti s rastom a pogotovo tu mislimo na potrošnju proizvoda podrijetlom iz akvakulture, zaključuje se u analizi istraživanja. (H)
