Mjere sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu trebale bi obuhvatiti što veći broj ljudi na poslu, bez obzira na sektore i radne odnose u kojima se nalaze kao i veličinu poduzeća u kojem rade.
Samozaposlene osobe čine 16,4 posto ukupnog broja zaposlenih unutar EU-a.Uzimajući u obzir da mnoge samozaposlene osobe rade u visokorizičnim sektorima Preporukom Vijeća EU o samozaposlenima države članice se potiču na promicanje njihove sigurnosti i zdravlja te njihovo uključivanje u područje primjene nacionalnog zakonodavstva. Upozorava se da „samozaposleni radnici, bez obzira na to rade li sami ili uz zaposlenike, mogu biti izloženi rizicima za zdravlje i sigurnost sličnima onima koje doživljavaju zaposlenici”.
U svojem izvješću iz 2015. o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014.–2020. Europski parlament skrenuo je pozornost Komisije na važnost provedbe, poštovanja i izvršenja zakonodavstva u području sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu kao i na niz povećanih ili novih rizika. U izvješću je posebno naglašena potreba zaštite svih radnika bez obzira na veličinu poslodavca, vrstu posla ili ugovora.
Kako je to pitanje regulirano u nama susjednoj državi?
U Republici Sloveniji prema odredbi Zakona ,samozaposlena osoba je osoba koja obavlja obrtničku ili drugu profesionalnu djelatnost kao jedinu ili glavnu profesiju, ne zapošljava druge radnike i ne uključuje druge osobe u radni proces. Samozaposlena osoba je i osoba koja je u skladu s propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju osigurana kao poljoprivrednik, ne zapošljava druge radnike i u radni proces uključuje samo članove svoje obitelji na poljoprivrednim gospodarstvima.
Samozaposlena osoba odgovorna je za vlastitu sigurnost i zdravlje te za sigurnost i zdravlje drugih osoba na koje utječu njegovi postupci ili propusti.
Samozaposlena osoba mora procijeniti rizik. Ako utvrdi da postoje rizici od nezgoda, profesionalnih bolesti i bolesti povezanih s radom, mora sastaviti pisanu izjavu o sigurnosti s procjenom rizika i odrediti mjere za osiguranje sigurnosti i zdravlja na radu.
Samozaposlena osoba mora koristiti radnu opremu i osobnu zaštitnu opremu koja štiti od rizika na radu kao i propisane sigurnosne i zdravstvene uvjete te, u skladu s vrstom i prirodom djelatnosti kojom se bavi, poduzeti mjere za osiguranje zaštite od požara.
Samozaposlena osoba mora prijaviti nezgodu na radu inspekciji rada, zbog čega je nesposobna za rad više od tri radna dana,kao i utvrđene profesionalne bolesti i opasne pojave.
U Hrvatskoj Zakonom o zaštiti na radu ,određeno je da se odredbe Zakona ne odnose na obrtnike koji obrt obavljaju sami ,kao niti na poslodavca kojeg zastupa jedna fizička osoba ,koja je ujedno i jedini radnik kod poslodavca (samozaposlena osoba),osim kada za njih obavljaju određene poslove osobe na radu (fizičke osobe koje nisu u radnom odnosu kod poslodavca). Obrtnici i samozaposlene osobe obvezni su primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti na radu , u slučaju kada zajedno s drugim osobama ili s više drugih osoba obavljaju radove na istom mjestu rada.
Međutim, razvidno je da rizici i opasnosti mogu postojati na svakom mjestu rada i u svakom obliku rada ,neovisno da li se radi o radniku kod poslodavca,obrtniku ili samozaposlenoj osobi, pa je potpuno razumljiva i Preporuka Vijeća EU o samozaposlenuim osobama, kao i rješenje tog pitanja u susjednoj Sloveniji.
Na tržištu rada koje se brzo mijenja s pojavom novih oblika rada i povećanjem neizvjesnosti u pogledu statusa radnika i samozaposlenih, pitanje primjene pravila o zdravlju i sigurnosti na radu na sve postaje još važnije kako bi se jačale mjere prevencije s ciljem spriječavanja nesreća na radu i profesionalnih bolesti.
Navedeno upućuje na potrebu da i Republika Hrvataka žurno i u potpunosti primjeni Preporuku Vijeća EU vezano za sigurnost i zdravlje na radu samozaposlenih osoba.To se nikako ne može smatrati troškom, već ulaganjem u zdravlje i sigurnost,kao temeljnim ljudskim pravima.
Vitomir Begović
