U EU i Hrvatskoj osigurati adekvatnost minimalnih plaća

In Zaposlenost / plaće
lova

Proteklih dana problematika minimalnih plaća bila je u središtu interesa hrvatske Vlade i Europske komisije. Uredbom Vlade o visini minimalne plaće određeno je da će minimalna neto plaća u Hrvatskoj od 1. siječnja iznositi 3.400 kuna.

To je 150 kuna više nego 2020. godine, te je je od početka mandata 2016. godine minimalna plaća povećana za 1.130 kuna u bruto te 904 kuna u neto iznosu.

Minimalna plaća za 2020. godinu u neto iznosu iznosila je 3.250 kuna, u bruto iznosu 4.062,51 kune, u trenutku predlaganje njezine visine iznosila je 46,49 posto prosječne bruto plaće u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj i to od siječnja do srpnja 2019. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Kako je došlo do izmjena obračuna i rasta bruto plaća, ona trenutno iznosi 44,25 posto prosječne bruto plaće s obzirom na razdoblje u prvih sedam mjeseci ove godine te je Stručno povjerenstvo za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće predložilo da se iznos minimalne bruto plaće za 2021. utvrdi u rasponu od trenutnog iznosa bruto minimalne plaće do 4.407,82 kune.

Istovremeno Europska komisija je predložila direktivu čiji je cilj povećati minimalne plaće i učiniti ih primjerenim troškovima života jer su u većini članica EU-a nedostatne za pristojan život. “Danas predlažemo okvir za minimalne plaće uz puno poštovanje nacionalnih tradicija i slobode socijalnih partnera. Poboljšanje radnih i životnih uvjeta neće zaštiti samo radnike, nego i poslodavce koji isplaćuju pristojne plaće, te će stvoriti temelje za pravedan, uključiv i održiv oporavak”, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Minimalne plaće postoje u svim zemljama članicama. U 21 članici, među njima i Hrvatskoj, one se propisuju zakonom, a u šest zemalja (Austriji, Cipru, Danskoj, Finskoj, Italiji i Švedskoj) minimalne plaće se dogovaraju u kolektivnim pregovorima.

U većini zemalja članica minimalne plaće nisu adekvatne i Komisija ovim prijedlogom želi osigurati veću adekvatnost tih plaća.

Cilj direktive nije usklađivanje razine minimalnih plaća unutar EU-a niti uspostava jednoobraznog mehanizma za određivanje minimalnih plaća u državama članicama, jer Unija u tim pitanjima nema nadležnost. Cilj je uspostaviti minimalne uvjete za određivanje adekvatne minimalne plaće s jasnim i stabilnim kriterijima, koji će biti redovito i pravodobno dopunjavani te osigurati uključenost socijalnih partnera.

Komisija se umjesto preporuka, koje su neobvezujuće, odlučila za direktivu, zakonodavni akt EU-a koji definira cilj koji se želi postići, a zemlje članice su autonomne u izboru načina na koji će taj cilj ispunjavati. Jednom kada se konačni tekst direktive ispregovara između Vijeća i Parlamenta, države članice imati će dvije godine da je transponiraju u svoja zakonodavstva.

Zemlje koje minimalne plaće dogovaraju kroz kolektivne pregovore, u pravilu imaju manje radnika s minimalnim plaćama i koje su uglavnom veće nego u zemljama u kojima se to zakonski propisuje, pa Komisija iz tih razloga preporučuje kolektivno pregovaranje.

Zemlje koje minimalne plaće propisuju zakonom trebaju uspostaviti jasne, transparentne i stabilne kriterije za određivanje adekvatnosti minimalnih plaća. Ti kriteriji trebaju uključivati barem kupovnu moć minimalnih plaća i uzimati u obzir poreze i socijalne benefite, opći rast bruto plaća, razvoj produktivnosti.

Europska konfederacija sindikata smatra da minimalna plaća ne bi smjela biti niža od 50 posto prosječne plaće i od 60 posto medijalne plaće u nekoj zemlji, što su i zacrtani ciljevi Europske unije.

Krovna poslodavačka organizacija BusinessEurope nije protiv nekih smjernica EU-a o tim osjetljivim pitanjima, ali potiče institucije EU-a da slijede ciljeve tražene putem pravno neobvezujućeg alata poput Preporuke Vijeća.

Vitomir Begović

You may also read!

Giving Friday 2024

Giving Friday: dm će donirati pet posto dnevnog prometa ostvarenog u petak 29. studenog

U petak 29. studenog dm će obilježiti Giving Friday, potpuno drugačiju verziju Crnog petka, povodom kojeg će donirati pet

Read More...
Predstavnici MMM

MMM Agramservis novi je izdavatelj mini obveznica

Privredna banka Zagreb (PBZ), dio Sektora inozemnih banaka (IBD) Intesa Sanpaolo Grupe, djelovala je kao jedini agent izdanja i

Read More...
Zaštita na radu investicija, a ne trošak

Zaštita na radu investicija, a ne trošak

Pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora - Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design