Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo u studenome prošle godine bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 5,8% veći u odnosu na studeni 2017. godine, čime je nastavljen kontinuirani godišnji trend rasta, koji traje od rujna 2014. godine. Osim toga, od srpnja prošle godine primjetan je kontinuirani trend ubrzanja dinamike rasta realnoga godišnjega prometa u trgovini na malo.
Na taj je trend rasta maloprodajnoga prometa djelomično utjecalo poboljšanje pouzdanja potrošača, koje je od listopada 2014. godine samo u šest mjeseci bilo lošije. Na poboljšanje pouzdanja potrošača u posljednjim su godinama određeni utjecaj imale povoljnije promjene oporezivanja plaća, koje su uslijedile početkom 2015. i 2017. godine, a imale su utjecaj na povećanje kupovne moći stanovništva.
U prvih jedanaest mjeseci prošle godine realan je promet u trgovini na malo bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 3,8% veći u odnosu na isto razdoblje 2017. godine. Uz to, na rast kumulativne razine realnoga maloprodajnoga prometa pozitivno su utjecala turistička kretanja, prema kojima su ostvareni rekordni turistički rezultati (noćenja).
Uz očekivani nastavak trenda rasta neto plaća i poboljšanja pouzdanja potrošača te još uvijek nisku razinu maloprodajnoga prometa (promet je u 2017. godini realno bio 6,8% niži u odnosu na 2008. godinu), očekujemo da će i na razini cijele prošle, 2018. godine realan promet u trgovini na malo biti veći od onoga iz 2017. godine (za 4,2%). Ipak, taj će rast biti nešto sporije dinamike (u odnosu na 2017. godinu kada je rast iznosio 4,7%), na što će djelomičan utjecaj imati prošlogodišnja sporija dinamika realnoga rasta neto plaća.
Ako se nastavi očekivana dinamika realnoga rasta, razina maloprodajnoga prometa u ovoj bi godini bila veća (za 0,3%) u odnosu na razinu prometa iz 2008. godine.
Ta su povoljnija kretanja maloprodajnoga prometa posljednjih godina pozitivno utjecala i na kretanja osobne potrošnje, tj. najveće komponente BDP-a (u prošloj godini razina od 57,3% BDP-a), koja od drugoga kvartala 2015. godine kontinuirano raste na godišnjoj razini te tako pozitivno utječe i na ostvareni rast BDP-a. Povećana potrošnja stanovništva utječe i na kretanja robnoga uvoza, čija vrijednost u ovoj godini raste bržom dinamikom od vrijednosti robnoga izvoza te se tako povećava i robni deficit vanjskotrgovinske razmjene.
