Promicanje zdravlja na radu – primjeri dobre prakse

Udio ljudi između 15 i 64 godina u Hrvatskoj koji je radno aktivan je među najmanjima u EU. Jedan od razloga je prerano umirovljenje s prosječno 34 godine radnog staža. Suprotno tome u državama s visokom stopom radne aktivnosti, npr. u Švedskoj, Nizozemskoj i Danskoj, u mirovinu ljudi odlaze s 41 do 43 godine radnog staža. Razlozi zašto je to tako su različiti a svakako jedan bitan odnosi se na prevenciju i očuvanje zdravlja.

Nepovoljna demografska kretanja, nedostatak radne snage na tržištu rada, pokazatelji o općem zdravstvenom stanju i promjenjivi uvjeti rada ukazuju na prijeku potrebu poduzimanja osmišljenih mjera i aktivnosti na jačanju prevencije radne populacije stanovništva.

Iskustva potvrđuju da je uvijek dobro i moguće djelovati inovativno, kreativno i poduzetno u svim područjima a posebno se to odnosi na područje sigurnosti i zdravlja na radu. Istovremeno potrebno je i slijediti primjere dobre prakse i pozitivna iskustva kako iz zemlje tako i inozemstva.

Jedan od svakako takvih dobrih primjera dolazi iz Republike Slovenije u kojoj UKC Ljubljana, Klinički institut za medicinu rada, prometa i športa organizira edukaciju za savjetnike za promicanje zdravlja na radu. Edukacija se provodi od 2006. godine, a do sada je u njoj sudjelovalo više od 350 kandidata iz više od 250 slovenskih tvrtki. Projekt je predstavljen u Hrvatskoj krajem prošle godine na tradicionalnoj godišnjoj nacionalnoj konferenciji održanoj u Zagrebu, u organizaciji ZIRS Učilišta i Znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“, i izazvao je veliko zanimanje više od 400 sudionika.

Riječ je o cjelovitom obrazovanju koje pruža interdisciplinarna znanja potrebna za planiranje i provedbu učinkovitih programa promicanja zdravlja na radu. Polaznici uče o zdravlju i promicanju zdravlja na radu, timskom radu, planiranju programa i projekata za promicanje zdravlja na radu, analizi zdravlja radnika, ergonomskim čimbenicima rizika, kemijskim čimbenicima rizika, čimbenicima rizika za ozljede na radu, organizaciji rada, iskustvima preopterećenja na radu, zaštiti dostojanstva na radu, sprječavanju uporabe psihoaktivnih tvari, zdravoj prehrani i tjelovježbi. Sve navedeno su ključni čimbenici očuvanja dobrog zdravlja i radne sposobnosti tijekom cijelog radnog vijeka, i ukupnog zdravlja u trećoj životnoj dobi.

Obrazovni program obuhvaća opće sadržaje i osam modula u ukupnom trajanju od 120 nastavnih sati (teorijski i praktični dio te samostalno učenje).

Edukacija završava provjerom znanja koja ima tri dijela: pismeni dio: pismena provjera znanja; projektni zadatak s planom programa promicanja zdravlja na radu u konkretnom poduzeću: analiza zdravlja i prijedlog mjera za rješavanje uočenih problema vezanih uz zdravlje zaposlenika; usmeni dio: izlaganje programa promicanja zdravlja i usmena provjera znanja.

Kriteriji za odabir kandidata za savjetnike za promicanje zdravlja su: Obrazovanje: više ili visoko obrazovanje u sljedećim područjima: organizacija rada, upravljanje ljudskim resursima, socijalni rad, zaštita na radu, njegovateljstvo, zdravstveni odgoj, psihologija, medicina, pedagogija, andragogija, sociologija, kemijska tehnologija i prehrambena tehnologija i dr.

Radno iskustvo: najmanje 3 do 5 godina na poslovima zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ili promicanju zdravlja, zdravstvenog odgoja ili srodnih područja. Poželjno je iskustvo u provedbi/vođenju projekata, obrazovanju odraslih, savjetovanju, vođenju grupa i sl.
Od ostalih kriterija ističu se : spremnost na redovito pohađanje predavanja i radionica te motivacija za dodatna opterećenja.

Savjetnici za promicanje zdravlja na radu nakon završene edukacije organiziraju zdravstvenu grupu u svom radnom okruženju, osposobljavaju je za provedbu programa i koordiniraju. Zdravstveni tim zatim najprije dopunjava program promicanja zdravlja na radu, odabire područje djelovanja i kreće u provedbu programa. Program se mora kontinuirano evaluirati i prema potrebi dopunjavati.

Navedeni slovenski model zasigurno je potreban i primjenjiv i u Hrvatskoj, a u praksi određene osmišljene aktivnosti na promicanju zdravlja na radu o kojima je također bilo riječi na ranijim konferencijama ZIRS-a, provode se u pojedinim hrvatskim tvrtkama kao što je INA i dm. Jedan od kvalitetnih primjera uključivanja tvrtki i radnika u zdravstvene aktivnosti je Nacionalni program HZJZ „ Živjeti zdravo“, kojeg je jedna od komponenti „Zdravlje i radno mjesto“, i modul „Tvrtka prijatelj zdravlja“. Pojedine tvrtke u proteklom razdoblju prepoznale su značaj i uključile se u aktivnosti ovog programa.

Pri svim navedenim aktivnostima postižu se vidljivi rezultati, radnicima se omogućava usvajanje zdravih životnih navika, promiče zdravlje na radnom mjestu i iskazuje pozitivna briga o njihovom zdravlju te očuvanju okoliša. Time se na najbolji mogući način čini dobrobit radnicima, a korist poslodavcima, zdravstvenom i mirovinskom sustavu, i društvenoj zajednici. Navedeno je i temeljni razlog napora koje ulažu ZIRS Učilište i Znanstveno-stručni časopis „Sigurnost“, organizirajući sadržajne edukativne aktivnosti, razvijajući zajednicu znanja u cilju promicanja značaja sigurnog i zdravog radnog okruženja, kao temelja gospodarskog i društvenog razvoja.

Vitomir Begović